(Foto: screenshot/HRT) (Foto: screenshot/HRT)

Domagoj Dolinšek, Osječanin s bečkom adresom osmislio je softver za sustavno praćenje nedostataka na građevinskim projektima. Njime se koriste velike svjetske tvrtke jer tako brže, lakše i jeftinije prate stanje na gradilištima.

Svi na gradilištu komuniciraju praktično digitalno s tabletom ili smartphoneom bez papira ili foto aparata. Ako se otkrije kvar, aplikacija predlaže imena tvrtki koje će ga popraviti. Njezinu je korisnost prepoznalo više od 20 tisuća korisnika iz čak 43-ju zemalja. Posluju u Beču, Londonu i Zagrebu.

(Foto: screenshot/HRT)

Mladi Luka Mirošević već nekoliko godina razvija softvere u Austriji. Odnedavno posluje i na hrvatskome tržištu. Ono je, ističe, prepuno talenata, ljudi s naobrazbom i izvrsnim pristupom radu. Izabrao je, kaže, najbolji mogući posao.

- Imam sreću da sam u IT industriji. Mislim da je to industrija koja najbrže raste i ima najbolje izglede za budućnost. Kad se gleda na listi Financial timesa, oko 80 posto su IT firme - ističe taj direktor softverske tvrtke u Austriji. One će, smatra Mirošević, najdulje opstati na tržištu, jer umjetna inteligencija ima sve više korisnika u svakoj industriji.

Luka Mirošević (u sredini) (Foto: screenshot/HRT)

- U posljednje vrijeme smo orijentirani na primjenu umjetne inteligencije u proizvodnji, gradovima i medicini - kaže djelatnica u informatičkoj tvrtki Danijela Jozić.

Riječ je prvenstveno o rješenjima koja se temelje na umjetnoj inteligenciji. Neka od njih su očitavanje brojila pomoću smartphone uređaja ili snimanje cesta i defektaža cesta pomoću takvih uređaja.

Zbog velikih poreznih opterećenja naše IT tvrtke teško konkuriraju na svjetskom tržištu. Ako, primjerice u Izraelu, otvorite razvojnu tvrtku koja nije u glavnome gradu, dobivate poticaje - manji PDV, manje trošarine i poreze. Rumunjska je s ulaskom u Europsku uniju ukinula porez na dohodak zaposlenih u IT sektoru kako bi potaknula ostanak i zapošljavanje mladih.

(Foto: screenshot/HRT)

- U taj sektor bi i Hrvatska trebala više ulagati, jer omogućuje mladim ljudima da ne odlaze iz svoje domovine. To je definitivno sektor koji se zasniva na izvozu, što znači da dosta novca dolazi u Hrvatsku direktno kroz IT sektor i ono što je dobro što smo već dosta kao industrija odradili je da iz Hrvatske radimo za tržište cijelog svijeta i mislim da je to najboja stvar u toj priči oko IT sektora - objašnjava splitski poduzetnik Antonio Perić Mažar

A on u našoj zemlji ostvaruje stope rasta od gotovo 30 posto na godinu, i imamo stručnjake, pa je jedan od ciljeva bečkoga Foruma bio pojačati njihovu vidljivost u DACH regiji. No, za to se tržište valja dobro pripremiti. Ponajprije - naučiti jezik.

- To je i tržište koje je gospodarski puno jače od hrvatskoga, tako da je potrebna prilagodba i u načinu rada i spremnosti na podupiranje poslovnih potreba klijenata s kojima se surađuje - ističe jedna od organizatorica Foruma Lucija Veličan

Lucija Veličan (Foto: screenshot/HRT)

Austrijski ured za vanjsku trgovinu u Zagrebu pomaže austrijskim tvrtkama da se što bolje snađu na hrvatskome tržištu. Najveća su ulaganja u sektoru telekomunikacija. Ona snažno pridonose našemu gospodarstvu. Zadovoljni su poslovanjem, no moglo bi biti bolje.

- Velika birokracija i nesiguran pravni sustav i dalje su prepreke, na tome treba poraditi. Izvoz iz Austrije u Hrvatsku u 2018. godini iznosio je 1,3 milijarde eura. Bilježimo stalni rast, nije to veliki porast, ali je na razini od 1, 2, 3 posto. Uvijek se može više, ali postigli smo zadovoljavajuću razinu - kaže direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu Sonja Holocher Ertl

Hrvatska u IT sektoru ima velik potencijal i austrijske tvrtke to prepoznaju: - Zbog zaštite podataka ne mogu otkrivati klijente u Hrvatkoj, ali mogu reći da radimo na zaštiti informacijskih sustava za zračne luke i velika poduzeća koja djeluju u proizvodnji ili opskrbi električne energije ili pak za klijente iz automobilske industrije. Mi štitimo u cijelosti njihovu međunarodnu IT-strukturu pa tako i njihove podružnice u Hrvatskoj - ističe Thomas Hoffman iz tvrtke za informacijsku sigurnost. 

U Hrvatskoj ima čak 650 podružnica austrijskih tvrtki, a nije poznato koliko je hrvatskih u Austriji. No činjenica je da su Hrvati sve vidljiviji i kao utjecajni poslovni ljudi u toj zemlji. Jedan je od njih i vlasnik renesansne palače Hubner u kojoj je organiziran Forum. U njoj su gostovali svjetski poznati Rolling Stonesi i političari poput Angele Merkel i Billa Clintona.

Forum u Palači Hubner (Foto: screenshot/HRT)

- Uvijek je u poslu ključno nekoliko momenata: inteligentan koncept i druga ključna stvar - složiti pravi tim - dodaje Josip Šušnjara, poduzetnik iz Austrije. 

Nije se lako probiti u austrijskoj prijestolnici, ali nekolicini je Hrvata to ipak pošlo za rukom.

- Hrvatski poduzetnici, ali i hrvatska zajednica općenito umnogome su pridonijeli izgradnji današnjeg uspješnog Beča. Primjećujem da je dosta hrvatskih poduzeća tu otvoreno. Petinu stranih poduzetnika u Beču čine Hrvati. Svijet je danas postao toliko globalan, da samo zajedno možemo biti uspješni. Mi to jesmo. Hrvatski poduzetnici pridonose razvoju grada i kakvoći života u Beču - kaže predsjednik bečkoga Pokrajinskog parlamenta Ernst Woller

Prvoga srpnja 2020. Austrija će otvoriti svoje tržište rada Hrvatskoj, a iduće godine Hrvatska gospodarska komora otvara svoje predstavništvo u Beču. Bit će to dodatni poticaj razvoju gospodarskih odnosa.