Mostar (Foto: Pixabay) Mostar (Foto: Pixabay)

- Sigurna sam da će ovo biti odluka koja će preokrenuti stvari kad su u pitanju izbori u Mostaru – izjavila je Baralija, koja je Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu podnijela tužbu zbog nemogućnosti da glasuje i bude birana na lokalnim izborima. Naglasila je kako je sud u Strasbourgu naložio da, ukoliko se kroz šest mjeseci ne nađe rješenje kroz institucije državnog parlamenta, Ustavni sud BiH treba preuzeti na sebe i jednostavno nametne, makar i privremeno, rješenje.

- Mislim da će ovo biti točka s koje će se stvari promijeniti u drugom pravcu - optimistična je Baralija.

Irma Baralija s presudom Europskog suda za ljudska prava (Foto: Armin Durgut/PIXSELL

A hoće si se stvari u Mostaru, kada je u pitanju provođenje lokalnih izbora, nakon ove presude promijeniti, Nurko Pobrić, profesor Ustavnog prava kaže kako su moguće dvije solucije provedbe ove presude.

- Prva je da Parlamentarna skupština BiH izmjeni Izborni zakon BiH, najprije s presudom Ustavnog suda BiH, a potom i presudom i presudom Europskog suda za ljudska prava. Druga je da, eventualno, Ustavni sud BiH odredi privremena pravila, koja bi na neki način bila rezervna ukoliko bh. zakonodavac donese relevantne promjene Izbornog zakona u danom trenutku. U svakom slučaju, drži Pobrić, promjena Izbornog zakona bi se trebala dogoditi u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti presude.

Izbori u Mostaru posljednji su put održani 2008. godine jer je Ustavni sud BiH u međuvremenu utvrdio kako su izborna pravila za mostarsko Gradsko vijeće diskriminatorna jer je glas stanovnika istočnog dijela Mostara imao znatno veću vrijednost od stanovnika zapadnog dijela grada. Ustavni sud je tada naložio Parlamentu BiH da izmjeni Izborni zakon BiH u dijelu koji se odnosi na izbore u Mostaru no to se nikad nije dogodilo. Zbog toga je Ustavni sud stavio sporne odredbe izvan snage. Tako se došlo u situaciju da ne postoje pravila prema kojima bi se mogli održati izbori za mostarsko Gradsko vijeće.

(Foto: Pixabay)

Suci Ustavnog suda smatrali su da su odredbe Izbornog zakona o različitom broju birača u izbornim područjima u Mostaru protivne Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, dok se onemogućavanjem birača iz Središnje zone grada Mostara da biraju vijećnike koji bi ih zastupali – krši Ustav BiH. Ovakvom Odlukom Suda BiH bile su nezadovoljene bošnjačke stranke i ona nije provedena tako da izbori 2012. godine u Mostaru nisu održani. Zatim su se vodili stranački pregovori oko uređenja Mostara, ali predmet Odluke Ustavnog suda BiH nije uređenje Mostara već promjena neustavnih dijelova mostarskog Statuta. To je u konačnici dovelo i do odgađanja izbora i 2016. godine, a Mostar je tako ostao jedini grad u BiH i u Europi, u kojem su građani nisu birali lokalnu vlast u dva izborna ciklusa.

Iza toga nastavljeni su pregovori između SDA i HDZ-a kako bi se nekako došlo do svima prihvatljivih izmjena izbornih pravila za Mostar. SDA se zalagala praktično za podjelu Mostara na dvije općine – hrvatsku i bošnjačku, dok je HDZ BiH tražila jedinstven Grad. Također, SDA i danas traži da se paralelno s izbornim pravilima mijenja i Statut Grada Mostara koji je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown, no to je praktično nemoguće uraditi jer mora se najprije izabrati Gradsko vijeće koje ima mandat mijenjati gradski Statut, a Vijeća nema od 2012. godine.

Komentirajući presudu u HNS-u drže kako, iako nije iznenađujuća, presuda suda u Strasbourgu težak je udarac svima onima koji se opiru izmjenama Izbornog zakonodavstva i relativiziraju činjenicu da zbog odluka domaćih i međunarodnih sudova BiH ima krnji i kompromitiran Izborni zakon.

– Praktično, odluka Europskog suda za ljudska prava potvrda je Odluke Ustavnog suda BiH iz 2010. godine, ali i apelacije koju je ranije uputila Ustavnom sudu BiH Borjana Krišto, zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma PS BiH, kojom bi se osporile odredbe Ustava Federacije BiH koje su omogućavale da brojniji Bošnjaci biraju Hrvatima predstavnike u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Federacije BiH – drže u HNS-u.

Predsjednici Gradskih odbora HDZ-a BiH i SDA Mostara i danas dijele oprečna stajališta.

Predsjednik mostarskog HDZ-a Slaven Zeljko ističe kako se nadao da je prošlo vrijeme bilo kakvih međunarodnih intervencija u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, i da smo kao narodi i građani dovoljno politički i društveno odgovorni i zreli, a samim tim i naši legalno i legitimno izabrani predstavnici u tijelima vlasti, da sami donosimo odluke i zakone s kojima mi trebamo živjeti a ne oni.

- Očito sam se prevario. Ali bez obzira na to vjerujem da će nositelji zakonodavne vlasti, napraviti ono za što su izabrani, a to je donošenje zakona u interesu svih konstitutivnih naroda i građana Bosne i Hercegovine i da ćemo imati izbore u Mostaru u skladu s izbornim pravilima kakva vrijede i u ostalim jedinicama lokalne samouprave na prostoru Bosne i Hercegovine, donesenim od strane onih koji imaju mandat i odgovornost za to, a ne od neizabranih dužnosnika domaćih ili međunarodnih institucija - zaključio je Zeljko.

Salem Marić, čelnik SDA u Mostaru smatra kako je sud potvrdio ono što su u već SDA ukazivali, a to je da je Ustavni sud mogao donijeti neko privremeno rješenje i da gradonačelnik nije legitiman jer je izabran iz reda vijećnika kao i glavna savjetnica Grada Mostara. Iako Bešlića drže nelegitimnim SDA nije željela provesti Odluku Ustavnog suda BiH koja bi omogućila izbore u Mostaru i izbor gradonačelnika, jer bi time izgubila privilegirani status, što im omogućava aktualni nametnuti Statut.

Sam gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić svjestan je činjenice kako nema izborni legitimitet, pozdravio je donošenje presude.

-Ona je nešto ohrabrujuće da se konačno izmijeni Izborni zakon. Ovo je prva presuda koja kaže da je određen rok i praktično pod moranje je da naša Parlamentarna skupština radi i riješi pitanje u Mostaru. Siguran sam da će nakon ovoga uslijediti i druge tužbe Sudu u Strasbourgu zbog neimplementiranja - rekao je Bešlić.

Za dugogodišnje neodržavanje izbora Bešlić je kazao kako su krive stranke koje su participirale u Gradskom vijeću Mostara.

- Političke stranke koje su participirale u radu da nađu rješenja kako da se riješi pitanje presude Ustavnog suda kada je u pitanju grad Mostar su došle do dva moguća rješenja. Onda je SDA došla s tim da treba i Statut (mjenjati). Njega kao što znate ne donosi Izborni zakon nego novo Gradsko vijeće, ja mogu potpisati što god hoćete, ali nemam odgovornost jer ne znam hoću li biti dio većine Gradskog vijeća koji je potreban da se izmijeni Statut. To je bio izlaz da se ne potpiše taj dogovor koji je napravljen - mišljenja je Bešlić.

I oporba u Mostaru također pozdravlja donošenje presude.

Slaven Raguž, čelnik Hrvatske republikanske stranke, kaže kako se nadati da će biti ona potrebna iskra koja će dovesti do toga da se građanima Mostara napokon omogući pravo biranja i biti biranim, a posljedično, kako bi se napokon Mostar počeo dovoditi u red.

Ipak, Raguž smatra da će, glede samog sadržaja teksta presude gdje se poziva Ustavni sud na definiranje izbornih pravila za Mostar, ponovno doći do zastoja.

- Ustavni sud će se proglasiti nenadležnim, kao što je to bio slučaj s izbornim zakonom prije Općih izbora. Opet, kao što je to bio slučaj prije Općih izbora, vrlo vjerojatno će taj vrući krumpir prebaciti na stol Središnjeg izbornog povjerenstva kojem će se naložiti da izmisli neko rješenje. E sad, tu će trebati biti vrlo oprezan kako SIP ne bi donosio djelomična rješenja, poput one priče kako će se izbori održati samo za onaj dio vijećnika koji nisu tretirani Odlukom Ustavnog suda, što promovira međunarodna zajednica, ili dopustiti da se SIP, pored izbornih pravila, upusti u diranje sadržaja Statuta grada, što zagovara SDA - kaže Raguž.

Presudu u korist Baralije komentirao je i predsjednik Ustavnog suda Zlatko M. Knežević koji je kazao kako je pročitao da je država BiH, odnosno Skupština dužna da u roku od šest mjeseci izmijeni Izborni zakon i omogući građanima Mostara pristupanje lokalnim izborima konačno te da se Europski sud referira na jednu njihovu odluku da je mogućnost Ustavnog suda ukoliko država ne reagira da Sud može reagirati.

- Europski sud kaže da je zakonodavac prvenstveno obvezan to uraditi. U situacijama kada zakonodavac ne funkcionira, onda eventualno Ustavni sud - pojasnio je predsjednik Ustavnog suda BiH te izrazio nadu da će odluku provesti državni parlament, no ukoliko to ne uradi, kako bi sve bilo spremno za sljedeće lokalne izbore provođenje će preuzeti Ustavni sud. 

- Nadam se da će zakonodavac to prije nas uraditi. Šest mjeseci je kratko. Središnje izborno povjerenstvo mora najkasnije početkom svibnja raspisati lokalne izbore. Postoji pravilo da se šest mjeseci prije izbora ne mijenjaju izborna pravila, niti donose nova. Prije tih šest mjeseci, ako se bude moralo reagirati – reagirat će se. Kako će Ustavni sud odlučiti ne znam jer o tome odlučuje najmanje pet sudaca - rekao je Knežević.

Vrijeme koje je ispred nas pokazat će hoće li ova presuda biti iskra koja će konačno zapaliti vatru demokracije u Gradu Na Neretvi, koja se ugasila prije 11 godina, ili pak će to biti još jedna u nizu presuda Suda u Strasbourgu koje nisu provedene. Dovoljno je podsjetiti na presudu Sejdić–Finci, donesenu prije deset godina, ili Zornić-Pilav. Jer upravo skoro punih deset godina Dervo Sejdić čeka na provođenje presude Europskog suda kojom se trebao promijeniti izborni zakon, međutim i danas je ta presuda mrtvo slovo na papiru niti se itko previše brine što ona nije provedena. Stoga komentirajući Odluku u slučaju izbora u Mostaru Dervo Sjedić kaže kako je ovo pirova pobjeda. On je mišljenja kao i gradonačelnik Bešlić, kako je najgore u svemu što ovo nije kraj tužbama protiv BiH i presude će se samo gomilati, a nitko neće odgovarati zbog njihove neprovedbe.

(HMS)