(Foto: Hrvatska riječ) (Foto: Hrvatska riječ)

-Hrvati su u pojedinim graničnim područjima Slovenije autohtona manjina, a značajan broj Hrvata se doseljavao i doseljava zbog obrazovnih i ekonomskih potreba što se u vrijeme bivše države smatralo unutrašnjim migracijama.

Slovenija je i u bivšoj državi razvijala uravnoteženi regionalni razvoj, računajući i na dnevnu migraciju iz hrvatskih područja što se događa i u današnje vrijeme - kaže predstavnik hrvatske manjine u Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH i predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, Đanino Kutnjak.

Bez statusa manjine

Danas, prema procjenama, u Sloveniji živi oko 55.000 Hrvata, a ta procjena se temelji na podacima iz 2002. godine. Naime, prema popisu iz 2002. godine, u Sloveniji se 35.642 njihovih državljana izjasnilo Hrvatima, a za 54.079 stanovnika je hrvatski bio materinski jezik. Popis stanovništva iz 2011. godine nije uključivao prikupljanje podataka o nacionalnosti i materinskom jeziku stanovnika.

- Prikupljanje podataka o nacionalnosti i vjeroispovijesti nije jedna od obveznih tema koje bi se popisom trebale obuhvatiti prema europskoj uredbi. Prikupljeni podaci u Sloveniji na posljednjem terenskom popisu 2002. godine bili su dobrovoljnog sadržaja, pa ljudi nisu trebali odgovarati na ta pitanja ako nisu željeli. Na primjer, u popisu stanovništva 2002. odgovori na pitanje o etničkoj pripadnosti nisu prikupljeni za svakog jedanaestog stanovnika (9%), a bilo je još manje odgovora na pitanje o vjeri, s ukupnom stopom neodgovorenih od 22,8%. Dakle, svaki četvrti stanovnik nije dao podatke o religiji. S obzirom na opadanje spremnosti ljudi i kućanstava da sudjeluju u istraživanjima, očekuje se da će stopa uskraćivanja odgovora biti znatno veća ako se podaci ponovno prikupljaju dobrovoljno.

Budući da ove godine slijedi popis, postavlja se pitanje hoće li ovoga puta ti podaci biti uvršteni – kazao je Kutnjak i dodao kako se podaci o nacionalnosti i vjeri neće sakupljati ni 2021. iako su etničke zajednice u Sloveniji dale inicijativu da se to promijeni.

Niti u Ustavu i zakonskim rješenjima Hrvati nisu priznati kao nacionalna manjina.

- U Sloveniji su i za vrijeme bivše države Mađari i Talijani bili priznati kao autohtone manjine te je područje gdje žive bilo, a i sada je, dvojezično. Ta prava su prenesena u samostalnu Sloveniju. Zakonom iz 2007. priznat je i riješen status Roma u Sloveniji. Međutim, pitanje hrvatske manjine u Sloveniji je bilo vezano uz priznavanje ostalih etničkih zajednica u Sloveniji – Albanaca, Bošnjaka, Crnogoraca, Makedonaca i Srba koji čine oko 12% stanovništva. Bilo je nekoliko zajedničkih pokušaja u slovenskom parlamentu da se ustavno, ili zakonski u paketu, riješi pitanje statusa nepriznatih manjina, no političke volje nije bilo. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Savez hrvatskih društava u Sloveniji samostalno se bori za status Hrvata u Sloveniji uz argumente da su Hrvatska i Slovenija kao susjedne države članice EU te da su Hrvati autohtona manjina. Hrvati nemaju političku stranku, a premda se velika hrvatska zajednica na plebiscitu odlučila za samostalnu Sloveniju, i od tada je prošlo 30 godina, do sada nijedna politička opcija nije podržala zahtjev za priznavanje hrvatske manjine - objašnjava Kutnjak.

Hrvatska društva i udruge

Kutnjak je predsjednik krovnog Saveza hrvatskih društava u Sloveniji koji je nastao 1996. godine i povezuje dvanaest udruga hrvatske zajednice. Glavne aktivnosti Saveza su pokretanje inicijativa za rješavanje statusa Hrvata u Sloveniji, predstavljanje hrvatske zajednice u Sloveniji i inozemstvu, sudjelovanje u radu institucija Hrvatske i Slovenije, organiziranje priredbi. Osim toga, izdaju časopis Korijeni te imaju internetsku i Facebook stranicu.

- Društva i Savez financirali su se donacijama i članarinom da bi se unatrag šest godina financirali i projektno preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, zatim iz lokalnih zajednica kao kulturna društva. Sredstva su dovoljna za skromni godišnji program tradicijske kulture (kulturne priredbe, folklorne, tamburaške i zborske skupine) te nekoliko zajedničkih priredbi u sklopu SHDS-a. Svi predsjednici društava koji su i članovi predsjedništva Saveza su volonteri, dragovoljno se pišu i realiziraju projekti, vode računovodstva i nijedno društvo kao ni Savez nemaju uposlenih osoba. Pojedina društva imaju vlastiti ili koriste zajednički prostor kulturnih domova u svojim općinama - kaže Kutnjak.

Savez ima prostor Hrvatski dom u Ljubljani koji održava HKD Međimurje iz Ljubljane, gdje se organiziraju sjednice, predavanja, kulturne priredbe, vježbaju folklorne skupine.

- U društvima je većinom starija populacija, a neka društva imaju i sekcije mlađih članova. Na sveučilištima u Sloveniji studira preko 600 studenata iz Hrvatske koji za vikende putuju doma te se slabo uključuju u hrvatsku zajednicu – rekao je Kutnjak.

Osim pravnog statusa, za svaku je nacionalnu manjinu važno i kako ih prihvaća većinski narod. Kutnjak kaže kako u lokalnim zajednicama sve ovisi od pojedinaca, budući da ne postoji sustav i da ima brojnih pozitivnih primjera suradnje na gospodarskom, turističkom i kulturnom polju, dok su pojedinačne negativnosti bile posebno oko neriješenog graničnog pitanja.  Projekti EU Interreg SI-HR znatno su pridonijeli povezivanju ljudi s obje strane granice, zaključio je Kutnjak.

(Izvor: Hrvatska riječ)