(Foto: HRT) (Foto: HRT)

Prije nekoliko dana na salašima Bezdanski put prodana je još jedna kuća. Katnica izgrađena prije nekoliko desetljeća u kojoj praktički nitko nije ni živio jer su vlasnici u Njemačkoj, prodana je za 45.000 eura. Tko je kupac, nije se moralo ni pitati, jer posljednjih godina svaki salaš i svaka kuća koja je prodana u tom salaškom naselju postala je vlasništvo Arapa. 

Samozatajni susjedi

- Ne smetaju nam. Dođu dva-tri puta tijekom godine, ostanu nekada po dva tjedna, nekada po nekoliko dana i odu. Jave se na cesti kada se sretnemo, ali drugih kontakata nemamo. Na Bezdanskom putu, sada smo baš računali, kupili su 15 salaša ili kuća. Prvo što urade je kompletna obnova, bez obzira u kakvom je stanju kuća ili salaš. Čak i kada je kuća relativno nova i sređena, oni sve obnavljaju. Nova kupaonica, grijanje, stolarija, bedemi... Opet kažem: ne smetaju oni nama, ali se plašimo da uskoro ne počnu kupovati zemlju i da je to u stvari pravi razlog njiha dolaska - kaže Ivan Paštrović s Bezdanskog puta.

U blizini njegova obiteljskog salaša, s obje strane ceste, čak su četiri kuće kupili Arapi.

Prvi salaš Arapima upravo je prodan na Bezdanskom putu prije nekoliko godina, ali Arapi kupuju i u salašima Nenadić, Gradina, Bukovac, Obzir, ali i kuće u Lemešu i Prigrevici. Više od 20 nekretnina sada je njihovo.

- U salašima Nenadić Arapi su kupili do sada tri salaša. Došli su prije tri-četiri godine. Nisam ih uopće vidio, osim nekoliko žena kada su prolazile cestom. Oni uglavnom i nisu ovdje. Priča se, a ne znam je li to i točno, da su uglavnom u Beogradu - kaže Šima Raič iz Nenadića.

Kako doznajemo od ljudi koji su u nešto bližim kontaktima s novim stanovnicima somborskih salaša, većina njih je iz Abu Dhabija, a nekoliko obitelji je iz Dubaia. Riječ je o obrazovanim ljudima, koji u svojoj državi rade važne poslove. Neki su u mirovini, a neki i dalje radno aktivni. Obitelji su im patrijarhalne i brojne. A ono što se da primijetiti jest da se brojna obitelj uvijek drži skupa. Sa starosjediocima ne kontaktiraju više od kulturnog javljanja kada se na cesti ili ulici sretnu. Kada kupuju kuće, traže da okućnica bude što veća i ako je moguće da salaš ili kuća budu u susjedstvu kuće ili salaša koja je već u vlasništvu Arapa. Što je motiv njihovog dolaska u taj dio Bačke i kupnja nekretnina, pitanje je na koje odgovor ne znaju ni oni malobrojni koji iz raznih razloga kontaktiraju s Arapima. Jednostavno o tome ne govore.

Poljoprivredno zemljište nedostižno

Ako je razlog kupnja poljoprivrednog zemljišta na to će morati još pričekati, jer strani državljani ne mogu u Srbiji kupovati poljoprivredno zemljište. Mogu biti vlasnici nekretnina, ali je poljoprivredno zemljište izuzeto. Državljani kojih država i pod kojim uvjetima se mogu uknjižiti kao vlasnici nekretnina u Srbiji regulirano je Zakonom o osnovana vlasničko-pravnih odnosa (Zakon o vlasništvu). Kako je navedeno u Zakonu, strane fizičke i pravne osobe koje obavljaju djelatnost u Srbiji mogu pod uvjetima uzajamnosti biti vlasnici nekretnina koje su im neophodne za obavljanje te djelatnosti. Strana fizička osoba koja ne obavlja djelatnost u Srbiji može također pod uvjetima uzajamnosti stjecati pravo vlasništva na stanu i stambenoj zgradi kao i drugi državljani Srbije.

Uspostavljenu ugovornu uzajamnost u pogledu stjecanja prava vlasništva nad nekretninama Srbija ima s malim brojem država, i to na temelju ugovora o trgovini i plovidbi, zaključenih još u prvoj polovici dvadesetog stoljeća. U nekim od njih je uzajamnost izričito ugovorena, a s nekima od njih uzajamnost postoji primjenom klauzule najpovlaštenije nacije. To su Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Nizozemska i Japan. Međutim, popis država čiji se državljani mogu uknjižiti kao vlasnici nekretnina mnogo je duži, a taj popis utvrđuje Ministarstvo pravde. Na tom popisu su i Ujedinjeni Arapski Emirati, čiji su državljani postali vlasnici više nekretnina u okolici Sombora.

Ono što je za strane državljane, pa i one iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, i dalje nedostižno je kupnja poljoprivrednog zemljišta. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu izričito je propisano da strana fizička, odnosno pravna osoba ne može biti vlasnik poljoprivrednog zemljišta (njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare) i zemljišta koje se može privesti namjeni za poljoprivrednu proizvodnju.

Otvorena kapija

Otvorena kapija na kućama i salašima čiji su vlasnici Arapi znak je da su gosti dobro došli. Tada u njihovo dvorište mogu ući majstori i drugi ljudi koji su angažirani na raznim poslovima koji se tiču radova i održavanja. U razgovoru su srdačni i osjećajni i uvijek se raspituju za obitelj svojih posjetitelja. Međutim, u neke šire priče i kontakte ne ulaze. Tako nema ni onoga, za nas uobičajenog, da tijekom odsustva vlasnika kuću čuvaju susjedi. Njihove kuće osigurane su rešetkama na prozorima i vratima. Oni sami u priči ističu kako su Ujedinjeni Arapski Emirati nekada bili siromašna država u kojoj je proizvodnja datulja bila najznačajniji posao. Ljudi su živjeli siromašno sve dok nije počela eksploatacija nafte.

(Hrvatska riječ)