Predavačica dr. Zdenka Weber (Foto: Snježana Herek) Predavačica dr. Zdenka Weber (Foto: Snježana Herek)

Predavanje je oduševilo prisutne Hrvate i njihove austrijske prijatelje. Neki od njih zahvalili su predavačici na obnovi sjećanja na toga diljem svijeta poznatoga francuskog skladatelja iznimnoga nadahnuća, čija je glazba čak i nakon cijelog stoljeća ostala zagonetna i očaravajuća. Drugi su zahvalili na novim saznanjima iz Debussyjeva životopisa, privatnoga života i bogatoga te raznolikog stvaralačkog opusa. 

Publika na predavanju dr. Weber (Foto: Snježana Herek)

Goste je uvodno pozdravio Domagoj Marić, nadležan za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu, istaknuvši kako je povod predavanja obilježavanje 100. obljetnice smrti francuskog skladatelja Claudea Debussyja (1862. – 1918.) i 100. obljetnice završetka Prvoga svjetskog rata. Svečani glazbeni okvir predavanju dala je mlada hrvatska sopranistica na studiju solo pjevanja u Beču, Varaždinka Lucija Spevec, uz pratnju Bečanima dobro poznatog pijanista i glazbenog pedagoga, Zagrepčanina Hrvoja Jugovića.

Sopranistica Lucija Spevec (Foto: Snježana Herek)

- Achille-Claude Debussy nije samo jedan od najzvažnijih francuskih skladatelja i najistaknutijih impresionista nego je i središnja figura europske glazbe na prijelazu 19. u 20. stoljeće - rekla je dr. Weber, istaknuvši kako je Debussyjev upečatljivi glazbeni izričaj i stil imao utjecaj na gotovo svakoga većeg skladatelja 20. stoljeća pa tako i na hrvatske umjetnike.

- Prvenstveno se to vidi u djelima hrvatskih glazbenih umjetnika poput Petra Dumičića, Dragana Plamenca, Blagoje Berse, Božidara Kunca - otkrila je predavačica, podsjetivši kako je Debussyjeva jedina opera "Pelej i Melisanda" nastala kao rezultat skladateljeva protivljenja vagnerijanskoj operi, izvedena prvi put u Zagrebu 1922. godine.

Na kraju predavanja dr. Weber predstavila je Bečanima hrvatskog skladatelja i dirigenta Splićanina Josipa Hatzea (1879. - 1959.), djelomice i Debussyjeva suvremenika. Predavanje je završilo Hatzeovom "Serenadom" u dojmljivoj izvedbi sopranistice Spevec.

- Sretna sam što sam imala prilike ovo predavanje nakon Pariza na francuskom jeziku, Zagreba i Osijeka na hrvatskom, održati i u Beču na njemačkom jeziku, i to upravo u hrvatskom veleposlanstvu u kojem sam kao diplomatkinja radila četiri godine - istaknula je dr. Weber. - Govorila sam o ulasku Debussyjeve glazbe u hrvatsku glazbenu kulturu kod skladatelja i interpreta te utjecaju koji su impresionistički glazbeni elementi imali na hrvatske skladatelje. Zato cijelo vrijeme govorimo o dvije glavne skupine skladatelja, jednima koji su izravno preuzimali te utjecaje i elemente i drugima koji su dolazili do skladateljskih i harmonijskih sloboda zahvaljujući upravo hrvatskome folkloru. 

Dr. Weber s gostima na predavanju (Foto: Snježana Herek)

Istaknula je kako je iz svega navedenog vidljivo da je hrvatska glazba između dvaju svjetskih ratova "imala mogućnost autohtonoga razvoja, zahvaljujući ponajprije hrvatskome folkloru". Dr. sc. Zdenka Weber doktorirala je 1985. godine na francuskoj Sorboni upravo na temu "Recepcije glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj". Time je jasniji njezin zaključak bečkog predavanja kako je Debussy "tema bez dna za spoznaje o njegovu radu".

Dr. Zdenka Weber o predavanju u hrvatskome veleposlanstvu u Beču

Dr. Zdenka Weber o predavanju u hrvatskome veleposlanstvu u Beču

2:36

(Snježana Herek)