Foto: screenshot/Hrvatska riječ Foto: screenshot/Hrvatska riječ

- To jest velika čast i ja sam zbog ove nagrade neizmjerno sretan. Za svoj rodni grad sam vezan i svake godine dolazim u Sombor i uvijek kažem – moje je srce u Somboru. Međutim, zbog prirode posla ne živim u Somboru. U svim mojim knjigama i znanstvenim radovima navedeno je Ivan Gutman Kragujevac, tako da moje ime nije vezano za Sombor već za Kragujevac, grad u kojem sam proveo 40 godina. Tako da bih ja rekao kako je ova nagrada službeno priznanje da me Sombor prima kao Somborca. Poslije ovoga ja mogu kazati – ja sam Somborac. Znate, mogli su reći, pa i drugi su rođeni u Somboru, pa su iz njega otišli, ali za razliku od drugih ja se uvijek u Sombor i vraćam i kažem sigurno ću se u Sombor vratiti za stalno – na Veliko katoličko groblje i onda mi nitko neće moći osporavati da sam Somborac. Zato meni ova nagrada znači mnogo više od drugih nagrada i priznanja koje sam dobio – rekao je Gutman za Hrvatsku riječ.

Plodonosna karijera

Član je SANU, Međunarodne akademije matematičke kemije, Akademije nelinearnih znanosti i Europske akademije. Tijekom svoje karijere objavio je više od 1.370 znanstvenih i oko 300 stručnih radova. Radovi su mu citirani preko 30.000 puta u znanstvenim radovima drugih autora i preko 5.100 puta u više od 460 knjiga i udžbenika.

U mirovini je, ali i dalje radi na matičnom fakultetu i to kao profesor na doktorskim studijima. Gostujući profesor bio je na sveučilištima u Njemačkoj, Tajvanu, SAD-u, Kanadi, Austriji, Venezueli, Malti, Kini, Meksiku, Čileu i Saudijskoj Arabiji.

Gutman: Najcitiriraniji znanstvenik u Srbiji je Hrvat

- Ja spadam u mali postotak najcitiranijih znanstvenika u svijetu, ali nitko nije rekao da sam ja u stvari najcitiraniji znanstvenik u Srbiji. Od svih onih koji danas žive u Srbiji moja malenkost je na prvom mjestu. To izgleda ne odgovara, jer kako da jedan Hrvat bude najcitiraniji znanstvenik u Srbiji. Plaćam cijenu svoje nacionalne pripadnosti, ali nije mi žao. Dakle, umjesto da kažu najcitiraniji znanstvenik u Srbiji, oni kažu šest tisuća i neki po citiranosti u svijetu. Još jednom ću reći: ta lista nije glavno mjerilo vrijednosti, tako da tome ne treba pridavati veliki značaj – objašnjava Gutman.

Bunjevačko pitanje

- Po etničkom podrijetlu ja sam Bunjevac, ali Bunjevcima se dogodila jedna strašna nesreća da su se podijelili na Bunjevce Hrvate, gdje ja spadam i na one druge koje ja zovem režimskim Bunjevcima. Umjesto da se jedna mala grupa ljudi koji žive na ovim prostorima drži zajedno, oni su se podijelili u dvije antagonističke grupe. To mene jako boli, ali za mene tu nema kompromisa. Bunjevci su Hrvati. Mogu se izjašnjavati kao Amerikanci ili bilo što, ali oni su Hrvati. Vidite, kod Šokaca tih podjela nema. Srećom, ta glupost nije se kod njih zapatila, ali kod Bunjevaca jeste. I to nije nešto novo. Postojalo je i prije Drugog svjetskog rata – govori Gutman.

Radi i na Leksikonu

Gutman se rado uključuje u rad tamošnjih hrvatskih društava i aktivni je suradnik Leksikona podunavskih Hrvata, Bunjevaca i Šokaca.

- Taj leksikon je od neprocjenjivog značaja, jer narod koji ovdje živi polako gubi svoje karakteristike, polako se uklapa u ovaj prostor. Prije svega gubi svoj govor, običaji se zaboravljaju i ako se to ne bude ubrzo sačuvalo bit će nepovratno izgubljeno. Dao sam neke male, potpuno zanemarive priloge u Leksikonu, ali sam uradio ono što sam mogao. Nastavit ću suradnju i ubuduće, ali svjestan sam da Leksikon neće biti završen do kraja mog života. Neće posljednji svezak Leksikona dočekati mnogi, ali na tom leksikonu angažiran je mali broj ljudi, rade volonterski. To smo mi. Slabi smo, mali, ali nismo se još potpuno predali – naglašava.

Najljepša mjesta na svijetu u Somboru

- Sve putove oko Sombora sam obišao, a kako to radim 60 godina mislim da ne postoji staza, puteljak kojim nisam prošao. Trokut oko Monoštora, Kupusine i Sombora i okolica salaša Gradine za mene su najljepša mjesta na svijetu – kaže Gutman.

Grobovi svih njegovih najmilijih su u Somboru, a tu će, kako kaže, jednog dana biti i njegov.

(izvor: Hrvatska riječ)