LemFoto: screenshot/Prvi.tv) LemFoto: screenshot/Prvi.tv)

Prema posljednjem popisu stanovništva u tome selu na sjeveru Bačke živi više od 15 posto pripadnika hrvatske nacionalne zajednice, što je po zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma podatak koji obvezuje lokalnu samoupravu da u svoj statut uvedu odluku o ravnopravnoj službenoj uporabi jezika i pisma za tu nacionalnu manjinu.

- Uvođenje hrvatskoga jezika kao službenoga u Svetozaru Miletiću mnogo znači pripadnicima naše nacionalne zajednice. To će pridonijeti našem boljem položaju. Sada smo se popeli za ljestvicu više, a sigurno će pridonijeti da se osjećamo još sigurnije, rekla je Marija Bagi iz Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Lemeš.

U Hrvatskome nacionalnom vijeću (HNV) nadaju se da će taj pozitivan primjer slijediti i drugi gradovi i općine u kojima živi hrvatska zajednica, ističući da je takva odluka sukladna s onim što je njihov čelnik Tomislav Žigmanov dogovorio s predstavnicima državnih institucija.

Tomislav Žigmanov (Foto: HRT)

- Nadamo se da će ovako pozitivna praksa biti nastavljena i u budućnosti te da će i u drugim mjestima u kojima postoji želja roditelja da im djeca u školama slušaju nastavu na hrvatskome jeziku, također to biti omogućeno - ističe Darko Baštovanović iz HNV-a.

Prethodni statut grada Sombora iz 2016. propisao je da su hrvatski jezik i pismo službeni u mjestima Bački Monoštor i Bački Brijeg, a prema najnovijim izmjenama taj jezik uveden je kao službeni i u mjestu Svetozar Miletić (Lemeš).

Hrvatski je u službenu uporabu uveden najprije u Subotici 1993. godine, a nakon 2000. godine priznat je u nekoliko manjih mjesta u općinama Srijemska Mitrovica, Apatin i Sombor.