Željko Komšić (Foto: Armin Durgut/PIXSELL) Željko Komšić (Foto: Armin Durgut/PIXSELL)

Hrvatski član tročlanog državnog vrha je šefovima diplomacija EU-a krajem ožujka poslao dokument u kojem optužuje Hrvatsku i Srbiju za miješanje u unutarnja pitanja BiH i kritizira europske predstavnike da podilaze hrvatskoj strani.

Hrvatski narodni sabor BiH (HNS) nazvao je Komšića drugim bošnjačkim članom tročlanog predsjedništva, aludirajući da nije izabran glasovima Hrvata, nego Bošnjaka koje u predsjedništvu predstavlja Šefik Džaferović. Treći član je Srbin Milorad Dodik.

- HNS BiH najsnažnije osuđuje non-paper o BiH koji je drugi bošnjački član Predsjedništva, Željko Komšić uputio u Bruxelles i New York. Ukazujemo međunarodnim partnerima na non-paper kao još jedan dokaz konstantnog zlouporabe državnih institucija - priopćio je HNS.

Dodaje da je Komšić iznio "neukusne optužbe o međunarodnim partnerima u EU i SAD-u i njihovim predstavnicima u BiH".

- Optužbe o pristranosti, neodlučnosti, političkom podilaženju i nemaru diplomatsko su sramoćenje BiH ... uzurpatora prava hrvatskog naroda u BiH - ocijenjuje HNS-u BiH.

Smatra da je Komšićev istup znak nervoze dok se intenzivno radi na izmjenama izbornog zakona koje neće pogodovati "uzurpatorima hrvatskih mjesta niti će bilo kojeg žitelja BiH ostaviti u diskriminacijskom položaju'.

Komšić je u pismu u kojemu iznosi osobna stajališta Hrvatsku i Srbiju optužio da se preko stranaka koje vode Dragan Čović i Milorad Dodik izravno miješaju u unutarnja pitanja BiH, dok je Misiju EU-a u toj zemlji optužio da podupire 'zajednički zločinački pothvat koji je presuđen u Haagu'.

- Povlađivanje HDZ-u (Čović) u vezi izmjena izbornog zakona, što Misija EU-a u BiH kontinuirano radi, u smislu da se od bosanskohercegovačkih stranaka traži da prihvate nešto što je Međunarodni sud iz Haaga utvrdio kao udruženi zločinački poduhvat ili stvaranje etnički čistih teritorija (izbornih jedinica) putem kojih bi službeni Zagreb kroz jednu sestrinsku političku stranku imao stalni nadzor i utjecaj na odlučivanje u BiH - naveo je Komšić.

Komšićev komentar reakcija je na non-paper koji je europskim kolegama predstavio šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman i o kojemu će se raspravljati na sljedećem zasjedanju, kao i na razgovore o izmjenama izbornoga zakona između čelnika najveće hrvatske i bošnjačke stranke Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića.

U dokumentu se među ostalim kaže da BiH mora ostati u središtu pozornosti EU-a, da je članstvo te zemlje u EU-u i prioritet i težnja, a da bi se to ostvarilo potrebna je sveobuhvatna transformacija cijelog društva. Dodaje se da je BiH utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana bez obzira u kojem dijelu države žive. Kako bi ispunila političke kriterije, Bosna i Hercegovina mora provesti presude Europskog suda za ljudska prava, rekao je hrvatski ministar.

Lideri SDA i HDZ BiH u lipnju prošle godine su potpisali sporazum o novim izbornim pravilima za Mostar kojim su se istodobno obvezali na međustranačke pregovore čiji je cilj promijeniti izborni zakon BiH kako bi se provelo pet presuda Europskog suda za ljudska prava te presuda Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić".

Presude Europskog suda obvezale su BiH eliminirati odredbe izbornog zakona koje građane diskriminiraju temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta a presuda u slučaju "Ljubić" odnosi se na način popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH kako bi on održavao autentične interese naroda iz kojega se zastupnici biraju.

Dvije stranke i njihovi lideri održali su nekoliko sastanaka na kojima su pokušali približiti stajališta no Izetbegović sada kaže da u njegovoj komunikaciji s Čovićem nema nikakvih pomaka pa ni izgleda da se postigne dogovor sve dok dvije strane postavljaju kategoričke uvjete kako je to sada slučaj.

Izvor: HINA