Otočić Lennox (Foto: Pinterest.com) Otočić Lennox (Foto: Pinterest.com)

Čak se i znanstvenik Charles Darwin, putujući tim podnebljem, zapitao zašto bi netko odlučio živjeti u takvim klimatskim uvjetima. Razlozi se kriju u preživljavanju, skrbi za obitelj i, na kraju, potrazi za zlatom. Do tih se udaljenih krajeva, iz Punta Arenasa, najjužnijega grada kontinenta, putuje čak trideset sati brodom. U članku autorice Lenke Gospodnetić za mrežni portal Hrvatske matice iseljenika otkrivamo i koliko ih je odselilo u tim masovnim valovima iz Dalmacije. 

Krajem 19. stoljeća čileanska je vlada omogućila eksploataciju ugljena i zlata na svojim otocima u antarktičkom krugu. Tijekom dvije godine, od 1891. do 1893., na otocima Pictonu, Nuevi, Lennoxu i Navarinu ukupno je pronađeno tonu i pol zlata. Vijest o bogatim nalazištima brzo se pročula, čak i do Dalmacije.

Foto: pexels.com

Prvi koji su došli tako daleko na jug bili su braća Paravić i Petar Zambelić 1878. godine, praćeni poslije brojnim Dalmatincima, najvećim dijelom s otoka Brača, iz Mimica te iz okolice Omiša.

– U to vrijeme čileanska je vlada davala povlastice onima koji su imali volju poći tamo živjeti. Tko se upisao kao kolonist, dobio je zemlju za male novce, materijal za gradnju kuće i stoku, s odgodom plaćanja od tri godine. Vlada je 1884. tiskala letke na kojima su, osim povlastica, bile navedene prednosti života u Patagoniji. Osim zlata i kamenog ugljena, istaknuto je da nema epidemija bolesti te da je neizmjerno dobra klima pogodna za uzgoj povrća – govori Branka Bezić Filipović, voditeljica splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika.

Foto: matis.hr

Upravo je Bezić Filipović posjetila te krajeve u prigodi obilježavanja stogodišnjice dolaska Hrvata. U pratnji čileanske mornarice, posjetila je otočić Lennox i uočila da postoji spomen-ploča iz 1978. godine, ali je, u duhu tadašnjih političkih okolnosti, na njoj stajalo da su tu došli prvi Jugoslaveni. Pokrenula je inicijativu da se za 140. godišnjicu dolaska Dalmatinaca, i to najviše s Brača te iz još nekoliko manjih mjesta postavi spomen-ploča njima u čast.

Inicirala je i postavljanje ploče na Navarinu. Trag Hrvata na tom otočiću vidi se i u nazivima nekoliko lokaliteta. Luka Puerto Beban i uvala Caleta Beban nazvane su po Fortunatu Bebanu koji je tamo došao sa Zlarina. Izumio je i način plovidbe na izlazu iz kanala Brecknock, gdje su se često događali brodolomi. Njegove upute su se prenosile usmenim putem i spasile su mnoge živote, pa se to mjesto kolokvijalno zove Paso Beban.