Hoće li Hrvati u Sloveniji biti priznati kao nacionalna manjina?

Hrvati u Sloveniji nemaju ni prava koja iz statusa priznate nacionalne manjine, kao ni svojega zastupnika u parlamentu. Prvi spisi o Hrvatima na području današnje Slovenije navode kako je veća skupina izbjeglica - uskoka, bježeći pred Turcima, stigla u Krško polje 1534. Uz Belu krajinu, stižu i u Istru i Pomurje. 

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u Republici Sloveniji je živjelo 35.642 Hrvata, a hrvatski jezik bio je materinski jezik za 54.079 stanovnika. U odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine (54.212 Hrvata) vidljiv je znatno smanjeni broj što je posljedica integracije i asimilacije u slovensko društvo. Registracijski popis stanovništva Republike Slovenije iz 2011. godine nije uključivao prikupljanje podataka o nacionalnosti i materinskom jeziku stanovnika. Procjenjuje se da danas u Sloveniji živi oko 55.000 Hrvata.

(Foto: Pixabay)

Priznanje statusa Hrvata kao nacionalne manjine u Republici Sloveniji otvoreno je pitanje još od 1991. godine, odnosno od formiranja samostalne i neovisne Republike Slovenije. Hrvati u Sloveniji nemaju nikakva zakonska nacionalna prava, iako već duže vrijeme zahtijevaju da im se prizna status nacionalne manjine. U Republici Sloveniji status nacionalne manjine priznat je Talijanima i Mađarima koji su definirane kao 'autohtone nacionalne zajednice' te imaju po jednog zastupnika u Državnom zboru (parlament), dok se Rome definira kao 'posebnu' romsku etničku zajednicu. 

Postoji niz pokušaja i raznih inicijativa od strane hrvatske zajednice upućenih visokim dužnosnicima Republike Slovenije, a sve s ciljem uvrštavanja hrvatske zajednice kao nacionalne manjine u Ustav Republike Slovenije.  

Pod okriljem krovnog Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, čiji je predsjednik Đanino Kutnjak, aktivno je deset udruga hrvatske zajednice: Hrvatsko kulturno društvo Međimurje Ljubljana, Hrvatsko kulturno društvo Pomurje Lendava, Kulturno društvo Međimurje Velenje, Hrvatsko kulturno društvo Maribor, Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Komušina Škofja Loka, Hrvatsko kulturno-umjetničko, prosvjetno i sportsko društvo Istra Piran, Hrvatska kulturna udruga Novo Mesto, Društvo hrvatskih studenata u Sloveniji, Hrvatsko društvo Ljubljana i Međimursko kulturno društvo Ljubljana. U Velenju djeluje još Hrvatsko kulturno društvo Velenje, koje nije član SHDS-a. 

(Foto: screenshot:zhds.si)

Saveza hrvatskih društava u Sloveniji i udruge iz njegovog sastava pridonose očuvanju nacionalno-kulturnog identiteta Hrvata u Sloveniji i njihovih veza s matičnim narodom nizom različitih aktivnosti – provedbom kulturnih i sportskih susreta, organizacijom različitih predavanja, tečajeva i radionica te izdavanjem svojih glasila.

Sukladno Protokolu o suradnji na području obrazovanja između Republike Hrvatske i Republike Slovenije (ožujak 2010.), za potrebe djece pripadnika hrvatske zajednice u Sloveniji započela je nastava hrvatskog jezika i kulture u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Nastava se održava u Ljubljani, Lendavi, Mariboru, Ljutomeru, Radomlju i Grosuplju. Razmjenski lektorat hrvatskoga jezika i književnosti u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske djeluje na Filozofskom fakultetu u Ljubljani.

U Sloveniji djeluju hrvatske katoličke misije u Ljubljani, Mariboru, Novom Mestu i Portorožu.

O tome kako Hrvati u Sloveniji čuvaju svoj kulturni i nacionalni identitet, u emisiji Globalna Hrvatska na HRT5 govorili su počasni konzul u Mariboru profesor Šime Ivanjko i predsjednik Saveza hrvatskih kulturnih društava u toj državi Đanino Kutnjak.

Počasni konzul u Mariboru profesor Šime Ivanjko i predsjednik Saveza hrvatskih kulturnih društava u Sloveniji Đanino Kutnjak (novinarka Gordana Lovrečić)

Počasni konzul u Mariboru profesor Šime Ivanjko i predsjednik Saveza hrvatskih kulturnih društava u Sloveniji Đanino Kutnjak (novinarka Gordana Lovrečić)

10:12