Likovna kolonija Didak danas je prerasla u respektabilnu hercegovačku likovnu tradiciju (Foto: Galerija Aluminij) Likovna kolonija Didak danas je prerasla u respektabilnu hercegovačku likovnu tradiciju (Foto: Galerija Aluminij)

Galerija Aluminij jesenski dio ovogodišnje sezone otvorila je velikom retrospektivnom izložbom slika s likovne kolonije Didak, stvaranih u razdoblju od 2004. do 2017. godine. U suradnji s Hrvatskim kulturno umjetničkim društvom Didak župe Gradnići galerija je ugostila 59 slika i jednu skulpturu slikara iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Izložbu je otvorio predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. Nevenko Herceg, a izložba je otvorena do 12. listopada. 

(Foto: Galerija Aluminij)

- Svaki od ovih umjetnika na svoj je način sačuvao uspomenu na našega fra Didaka Buntića koji je, u svoje vrijeme, poduzeo niz humanitarnih, prosvjetnih i gospodarskih inicijativa na dobrobit hercegovačkog, katoličkog, ali i drugih naroda ovoga podneblja. Svojim životom i djelom svjedočio je kako humanost, domoljublje i čovjekoljublje nemaju granica, a upravo je to poruka koju želimo i moramo nasljedovati te na njoj graditi našu budućnost - istaknuo je Herceg.

(Foto: Galerija Aluminij)

Direktor Aluminijevih korporativnih komunikacija Darko Juka otkrio je kako izložba, nakon Mostara, putuje i pred zagrebačku publiku.

- Izložbom obilježavamo 14. rođendan kolonije koja nosi ime fra Didaka Buntića, čuvenoga franjevca, prosvjetitelja, humaniste i graditelja koji je opismenio i unaprijedio Hercegovinu te planiranim egzodusom izgladnjele djece u Slavoniju, prije točno stotinu godina odigrao ključnu ulogu u sprječavanju biološkoga iščeznuća hercegovačkoga puka. Začeta kao skroman pothvat, likovna kolonija Didak danas je prerasla u respektabilnu hercegovačku likovnu tradiciju. U brižljivo stvaranomu fundusu posjeduju 180 slika, među kojima su i djela pojedinih iznimno zvučnih slikarskih imena poput, nažalost preminulih Hame Ibrulja, Vlade Puljića i Frane Primorca - kazao je Juka.

Na izložbi prevladava slikarstvo, a od tehnika su najzastupljenije ulje na platnu i akrilne boje te u manjoj mjeri akvarel i kombinirana tehnika. Djela obuhvaćaju širok raspon stilova moderne i suvremene umjetnosti, a zastupljeni su gotovo svi likovni smjerovi.

(Foto: screenshot)

Nimalo laganomu izazovu izbora trećine djela iz fundusa, za organizaciju predstavljanja kolonije Didak uspješno su odgovorile povjesničarke umjetnosti Danijela Ucović i Valerija Soldo Rešetar

- Ova umjetnost, nastala u ime fra Didaka usredotočena je na temu, zaokružena i lagodna, ali istodobno svečana i dostojanstvena. Izložba je presjekom likovnoga stvaralaštva kroz godine održavanja likovne kolonije Didak. Odabrana su djela tematski i tehnički raznovrsna no, ono u čemu se susreću bogatstvo je likovnoga izričaja i transparentnost individualnih stilova umjetnika koji su sudjelovali u radu kolonije. Broj odabranih radova, većinom djela akademskih slikara, govori o važnosti ove likovne kolonije na hercegovačkomu prostoru - zapisala je u prigodnomu kataloškom osvrtu Soldo Rešetar.

(Foto: Galerija Aluminij)

Autorica osvrta također je istaknula kako je naglasak u radu kolonije stavljen na stvaralaštvo, slikarstvo, kreativnost, povezivanje, humanost, davanje i prijateljstvo te na slavljenje života, tradicije i dobročinstava.

Otac Hercegovine

Fra Didaka se često naziva "ocem Hercegovine" jer je tijekom svjetskoga rata od gladi spasio cijeli naraštaj hercegovačke djece. U ratnim godinama ogromna suša je poharala Hercegovinu, što je dovelo do nestašice hrane i pojave bolesti, a austrougarske vlasti su se oglušile na fra Didakove molbe za pomoć narodu. Preko vlastitih kontakata i Središnjeg odbora za zbrinjavanje obitelji vojnika poginulih u ratu i njihove siročadi, uskoro dobiva dopuštenje hrvatskih vlasti i kontaktira slavonske župnike moleći ih da prime izgladnjelu hercegovačku djecu. Prvi "fra Didakov vlak" krenuo je iz Mostara 10. rujna 1917. godine. U toj plemenitoj akciji spašeno je više od petnaest tisuća djece. 

(Foto: screenshot)

Osim toga humanitarnog pothvata iznimno je važno fra Didakovo prosvjetiteljsko djelovanje. U doba kada je čak 80 posto stanovništva nepismeno, fra Didak se protiv nepismenosti borio osnivanjem seljačkih škola koje je pohađalo više od 16 tisuća osoba. Pored toga ulagao je i napore u podučavanje seljaka modernim agrarnim metodama. 

Ljubav prema Hercegovini i njezinom narodu je od fra Didaka učinila narodnoga učitelja čija je misija bila obrazovati hercegovački puk, a likovna kolonija, koja nosi njegovo ime nastavlja tu misiju oplemenjujući svojom aktivnošću stanovništvo Bosne i Hercegovine.

Izložba u Mostaru (Mirjana Žugec Pavičić)

Izložba u Mostaru (Mirjana Žugec Pavičić)

06:51