(Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske) (Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske)

Hrvati u Australiji društveno se počinju organizirati od 1910., kada je u Broken Hillu osnovana Seljačka stranka koja je djelovala pod utjecajem braće Radić. Izdavala je bilten Seljačke novosti, a prestala je postojati 1922. U Boulder-Kalgoorlieju u zapadnoj Australiji osnovano je 1912. Hrvatsko-slavjansko društvo i ubrzo postalo središtem društvenih, kulturnih i političkih djelatnosti. Predsjednik društva bio je Ante Jukić, a tajnik Jure Stela.

Osnovne djelatnosti kojima su se Hrvati ondje u početku bavili bile su primarne djelatnosti poput ribarstva i poljoprivrede, a postupno su se počeli zapošljavati u rudnicima te su počeli naseljavati i rudarska središta u unutrašnjosti.

Tek nakon Drugoga svjetskog rata zbog nepovoljnih gospodarskih i političkih promjena povećao se udio iseljavanja u Australiju i iz ostalih dijelova Hrvatske premda su i dalje dominantni iseljenici iz priobalnog i otočnog prostora. U drugoj polovici 20. stoljeća znatno je povećan broj hrvatskih iseljenika u Australiji jer u tom razdoblju zbog  izrazito restriktivne i selekcijske imigracijske politike pada interes potencijalnih iseljenika za iseljavanje u Sjedinjene Američke Države dok je istodobno Australija širom otvorila vrata političkim izbjeglicama te općenito iseljenicima iz europskih država.

U razdoblju nakon 1945. bio je golem porast broja doseljenih Hrvata u Australiju. Došli su u prvome redu kao raseljeni ljudi ili kao izbjeglice. Jedan dio također je došao potpomognutim prolazom, neki nakon što su ilegalno zbog političkih progona u komunističkoj Jugoslaviji prešli jugoslavensku granicu. Katolička crkva i Caritas bili su od gotovo neprocjenjive vrijednosti jer su mnogim Hrvatima plaćali kartu za Australiju sve do kasnih 60-ih godina prošloga stoljeća, a taj novac bi Hrvati vraćali poput zajma kada bi se sredili i zarađivali dovoljno novca radeći u Australiji.

(Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske)

Generacija hrvatskih iseljenika koja je došla u Australiju od 1947. do 1960. godine, bila je prva koja je počela osnivati isključivo hrvatske klubove, katoličke centre i društva osobito onih za njegovanje hrvatskoga narodnog plesa i folklora. Tijekom kasnih 1950-ih počelo je i tiskanje prvih hrvatskih novina i tjednika koji su činili tzv. hrvatske medije, a tijekom desetlijeća gradili su se i usvršavali novim novinskim izdanjima, radijskim i televizijskim programima.

Hrvatska inozemna pastva

Crkva je među Hrvatima u Australiji odigrala posebno važnu ulogu u očuvanju vjerskog, ali i nacionalnog identiteta, hrvatskoga jezika i hrvatskoga kulturnog nasljeđa. Hrvatski katolički centri neprekidno djeluju od šezdesetih godina prošloga stoljeća, a osnovani su na područjima gdje su se doseljavali Hrvati, i to u desetak australskih gradova i mjesta s ukupno 18 svećenika.

Tako danas na području Australije djeluje 14 hrvatskih katoličkih centara (u Adelaideu, Brisbaneu, Camberri, Geelongu, Hobartu, Melbourneu, Newcastleu, Perthu, Sydneyu i Wollongongu) i dva samostana časnih sestara (u Sydneyu i Adelaideu). Ako nema mogućnosti osnivanja župe, a ima dovoljan broj Hrvata koji bi željeli slušati misu na hrvatskome jeziku, tada jedan svećenik služi mise na više mjesta i putuje jedanput na mjesec u taj grad ili selo, a prema potrebi i češće.

(Izvor: matis.hr/ Središnji državni ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske)