(Foto: Boris Scitar/PIXSELL) (Foto: Boris Scitar/PIXSELL)

Prije pet dana vođe triju nacionalnih političkih stranaka u BiH Bakir Izetbegović, Milorad Dodik i Dragan Čović potpisali su Načela o formiranju vlasti. Otvorilo je to mogućnost da BiH nakon više od deset mjeseci od izbora napokon dobije Ministarsko vijeće. 

- Ja sam uvjeren da smo ovaj put sve što je bitno naglasili u takvom jednom sporazumu, o načelima djelovanja ministara i svih razina vlasti u BiH, bez obzira na to što političko Sarajevo četiri dana nakon toga otvara kojekakve rasprave oko toga. Nadam se da se ovaj put neće moći izbjeći implementirati ovakav sporazum - ističe Dragan Čović. 

Kamen spoticanja bilo je pitanje članstva Bih u NATO-u. Prema potpisanome mnogi se pitaju kako će se sad izgledati put BiH prema NATO-u

- Hrvatska strana na tom putu nema nikakvih dvojbi. Mi zagovaramo ubrzano put euroatlantskih integracija za BiH. Nažalost, svi to ne vidimo tako, pa smo morali tražiti kompromise. Kompromis koji je pronađen u ovom trenutku u dokumentu načela funkcioniranja vlasti na razini BiH, vrlo precizno definira naš put prema Euroatlantskom savezu -  objašnjava Čović. 

O izbornom zakonu i njegovim izmjenama i dopunama raspravlja se već dugo. U sporazumu je i to uvršteno, no SDP Bih i Naša stranka smatraju kako će postignutim dogovorom HDZ BiH imati monopol na predstavljanje Hrvata u BiH.

- Političko Sarajevo i stranke već duže vremena kad nemaju drugih argumenata onda izlaze s takvim inicijativama. Mi ono što želimo  da tri konstitutivna naroda budu legitimno predstavljena na svim administrativnim razinama u BiH, što je vrlo jasna Ustavna odredba BiH. Kao najmanji konstitutivni narod ćemo inzistirati na tom predstavljanju -  dodaje Čović.

Oporba sa svih strana, i bošnjačke i republike srpske i hrvatske, tvrdi da je sporazum neodrživ. Čović smatra kako ne vjeruje da se može postići veća razina usuglašenosti 

- Nama su bila primarna dva cilja: izborno zakonodavstvo  i mehanizam koordinacije. Ako se dogovor ne ostvari, došli bismo u krizu nesagledivih razmjera. Mi drugog puta nemamo nego ubrzano napraviti vlast -  ističe Čović.

O problemu nastalom stečajem mostarskoga Alumijina, Čovič ističe: - Posljedice su toga da je on bio tržišno neodrživ. Danas razgovaramo, intenzivno, međupartnerski. Vjerujem da ćemo ovih dana imati sastanak kriznog stožera gdje bi uprava, nadzorni odbor i sindikati našli rješenje za 900 radnika, zajedno s političkim institucijama.  

Gotovo 26 milijuna kuna vrijedna je odluka Vlade od prije nekoliko dana o financijskoj potpori za projekte važne za Hrvate u BiH. Riječ je o 89 projekata i programa. Po pitanju izbora kako će se dodijeliti novac, a i visini iznosa u Hrvatskoj su se javile kritike. 

- Želimo da se suradnja nastavi istim intenzitetom. Naravno da bismo bili sretni da je iznos i veći - istaknuo je Čović. 

Tužiteljstvo BiH istražuje slučaj 18 ozlijeđenih migranata kod Velike Kladuše. Čović kaže da je stanje alarmantno odavno te da je ono što BiH kao država nije bila u mogućnosti napraviti, omogućilo da pritisak migranata samo jača iz Crne Gore i iz Srbije. Taj koridor otvorio se kroz BiH. 

- Nije dobro da mi i dalje nemamo prave odgovore. Moramo uskladiti svoje zakonodavstvo da bismo mogli brzo reagirati prema tim strukturama, osobito mladima koji nisu iz ratom zahvaćenog područja. Dio ljudi se uključio u trgovinu ljudi i razvili su biznis od toga - kaže Čović. 

Čović je istaknuo kako je cilj uspostaviti vlast, pristupiti pregovorima s EU i nadmašiti istočne susjede u procesu pristupanja.

Pitanje Pelješkoga mosta nije sporno. Čović kaže kako se sve sigurno mirno završava i da je sve samo stvar dinamike izgradnje: - Podržavamo izgradnju Pelješkog mosta. Važan je i za BiH i što se tiče Neuma, pogotovo zbog mora i turizma.