(Foto: screenshot/Snježana Herek) (Foto: screenshot/Snježana Herek)

Srednjovjekovnoga domoljuba i Europejca Marka Marulića na predavanju oržanome u četvrtak 6. lipnja predstavila je prof. dr. sc. Sanja Vulić, redovita profesorica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. O Marinu Getaldiću i njegovu pogledu u nova doba govorila je dr. sc. Marijana Borić, matematičarka, fizičarka, filozofkinja i povjesničarka znanosti te voditeljica projekta "Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu" pri HAZU.

Nazočne je pozdravila hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković, istaknuvši kako joj je želja bila predstaviti Bečanima pomalo zaboravljene hrvatske velikane – Splićanina Marulića (1450. – 1524.) i Dubrovčana Getaldića (1568. – 1626.), zahvalivši znanstvenicama iz Zagreba na upriličenom predavanju.

- Marka Marulića željela sam predstaviti kao predstavnika hrvatskog latiniteta i humanizma te preteču renesanse, i kako u naslovu stoji – srednjovjekovnog domoljuba i Europejca. Važno mi je bilo pokazati na konkretnim primjerima kako je ovaj otac hrvatske književnosti gradio hrvatski književni jezik - rekla je prof. Vulić, istaknuvši kako je Marulić u svoje doba bio jedan od nositelja ideje hrvatske državnosti s biskupom Tomom Nigerom i hrvatskim banom Petrom Berislavićem. Podsjetila je i na Marulićevu vrlo veliku diplomatsku aktivnost i njegovo zalaganje da Europa pomogne Hrvatskoj u borbi protiv Turaka.  Publika ju imala priliku čuti i o Marulićevu složenu životu, razapetome između obiteljskih obveza i nedostatka vremena za književno djelovanje.

- Zanimljivo je da je Marulić na razini ondašnje Europe bio ovjenčan književnom slavom zbog svojih latinskih djela, osobito djela "Uputstvo za dobar život po uzoru na svece" koje je postalo bestseller preveden na gotovo sve tadašnje zapadnoeuropske jezike, ali i moralističkom raspravom "Evanđelistar" - napomenula je prof. Vulić, dodavši kako su primjerci Marulićevih djela ne samo na latinskom nego i "Judita" na hrvatskom, nalaze u brojnim knjižnicama diljem Europe. 

Marulićev "Evanđelistar" iz 1516. godine (Foto: Ivica Galovic/PIXSELL)

- Danas kada se stalno želimo dokazivati Europi, zaboravljamo da smo toj istoj Europi krajem 15. i početkom 16. stoljeća u potpunosti pripadali, a naši hrvatski velikani bili poznati i priznati - istaknula je prof. Vulić. Kao potvrdu toga navela i je kuriozitet kako je engleski kralj Henrik VIII, dok je još bio katolik, čitao Marulićeva djela, o čemu postoje i službene zabilješke.

Marulić je većinu svojih djela pisao na latinskom, ali je ostavio i značajan opus na hrvatskom te nekoliko kratkih spisa na talijanskom jeziku. Glavni je predstavnik religioznog nadahnuća među humanistima. U svojim se djelima nadahnjivao Biblijom i hagiografijom, ali i antičkim klasicima i crkvenim ocima te tadašnjim suvremenim zbivanjima i kršćanskim moralnim načelima.

Govoreći o hrvatskom velikanu Marinu Getaldiću, dr. Sanja Borić, istaknula je da je on jedan od najvećih hrvatskih matematičara i fizičara koji je djelovao na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Jedan je od rijetkih hrvatskih velikana koji se školovao u rodnome Dubrovniku, za razliku od ostalih koji su odlazili u inozemstvo.

- Getaldić se rodio u razdoblju kada matematika doživljava konceptualnu promjenu, kada se postupno oblikuje formula, što je početak moderne matematike - rekla je dr Borić, napomenuvši da se je takva matematika, simbolički zapisana, mogla primijeniti u istraživanjima fizike, tehnike i drugih znanosti.

- To je bio važan korak u oblikovanju cijele moderne znanosti koja je presudno utjecala na modernizaciju društva - ustvrdila je dr. Borić, dodavši da je cilj njezina bečkoga predavanja "predstaviti Getaldićeva matematička dostignuća, ali na kulturološki način". Iznijela je  zanimljivu činjenicu kako je Getaldić 20 godina prije Galilea Galileija "matematizirao fiziku" te izdao rano djelo koje je oblikovao po uzoru na Euklidove elemente čime se "trajno upisao u knjige razvoja povijesti znanosti".

Marin Getaldić (Foto: HRT)

- Našoj javnosti to nažalost nije dovoljno poznato - istaknula je dr. Borić, napomenuvši kako se Getaldićevo ime najviše spominje uz optičku kuću u Getaldus. Istaknula je kako je Getaldić u tzv. Betinoj spilji na obiteljskom imanju u Dubrovniku izvodio i optičke pokuse te kako se jedno njegovo dragocjeno zrcalo danas čuva u Pomorskom muzeju u Londonu. Dr. Borić je napomenula kako je Getaldić ostavio bogatu pisanu ostavštinu, sedam objavljenih djela, vrlo kompleksnih i razumljivih samo matematičarima.

- Važno bi bilo pokrenuti afirmaciju Getaldićeva nasljeđa među mladima i tako ih približavati i senzibilizirati za znanost - zaključila je voditeljica projekta "Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu".

(Snježana Herek)