(Foto: hrt.hr/ snimka zaslona) (Foto: hrt.hr/ snimka zaslona)

Jedna od najvećih plantaža badema u Hrvatskoj ona je braće Nenada i Nebojše Kurtovića kod Selaca na Braču.

Plantaža badema ili kako kažu Dalmatinci, bajama u Selačkim zaseocima svakoga dana sve više raste. Vrijedne ruke Nina Ravlića i Zdeslava Maslaća neumorno rade. 

(Foto: hrt.hr/ snimka zaslona)

- Sadimo, moramo pripremu prijašnju napraviti, što znači dobro rupu iskopati, zemlju staviti u nju. U Slavoniji tih radova nema, tako da mi je svaki pomak novi, ali ga uspješno savladavam - rekao je  diplomirani inženjer poljoprivrede Zdeslav Maslać.

Od gotovo 6000 mladih stabala, agronom Nino mnoga je i sam zasadio. Kad ima posla, dođu pomoćni radnici. Makaranin Nino i Zdeslav stalno su zaposleni.

- Makarska rivijera poznata je isključivo po turizmu, a ja kao agronom nemam baš tamo prilika koliko bih imao unekim drugim mjestima, tako da je ovo specifično. Nisam se stvarno nadao da ću biti ovako blizu kuće i da ću naći priliku da razvijam svoje sposobnosti u struci i učim - dodaje Nino. 

I vlasnici ove mlade plantaže na Brač su došli radi uzgoja badema. Borbu s kamenom braća Kurtović iz Splita počela su 2017. Zapušteni pašnjak Hrvatskih šuma za 500 tisuća kuna zakupili su na 50 godina i posadili 21 hektar. Posao su pokrenuli bez kredita. Dosad su uložili gotovo šest milijuna kuna.

(Foto: hrt.hr/ snimka zaslona)

-  Novac je privatni, iz obitelji. Odlučili smo odustati od nekih drugih poslova kao što su turizam i ugostiteljstvo, prodali smo neke nekretnine i uložili smo u ovo - izjavio je Nenad Kurtović. 

Bademima će braća oplemeniti još oko 20 krških bračkih hektara, a otvorit će i pogon za obradu voća. Prve veće količine plodova očekuju za dvije godine, no kažu, ulog i čekanje itekako im se isplate.

- Cijena je dosta dobra, prolazi na tržištu. Lakše je manipulirat njome nego drugim kulturama, ona može prezimit 1-2 godine, znači, ona je kao poljoprivredni proizvod puno stabilnija u ponudi i postiže jako dobru cijenu na tržištu - kaže Nebojša Kurtović. 

Kada iskrče, a zatim zasade ostatak zakupljene parcele, imat će oko 12 000 stabala. S obzirom na to da su ostvarili pravo na potporu u sklopu mjera ruralnog razvoja, ukupan će ulog naposljetku podijeliti s državom. Računaju na 30 kilograma ploda po krošnji. Na putu do tog cilja stoji im velik problem - voda.

(Foto: hrt.hr/ snimka zaslona)

- Ovdje nema vode. Mi sve što smo radili, što radimo, napravili smo zapravo na jedan način da smo improvizirali. Dovezli smo tankove, dovozimo vodu i na taj način zalivamo ono što je generalno skupo - kaže Nebojša. 

Samo za mlada stabla lani su cisterne dovezle 1970 kubnih metara vode, a za zalijevanje punog roda trebat će triput više. Vode nema samo u tom dijelu Brača. Kad bi se dovela, prinos bi se povećao i do 50 posto.

 Dobre su vijesti ipak na vidiku. Lokalne vlasti s vodovodom Brač već dvije godine pripremaju projektno-tehničku dokumentaciju, a dobivena je i građevinska dozvola.

(Foto: hrt.hr/ snimka zaslona)

- Stekli su se uvjeti za realizaciju projekta vodoopskrbe kompletnog zaseoka i ove gospodarske zone Konopica u dužini preko 10 kilometara s crpnom stanicom, vodospremom i svom tom infrastrukturom, procijenjene vrijednosti 10 milijuna kuna - izjavio je načelnik Selaca Ivan Marijančević

Hrvatske vode uključile su projekt u svoj plan realizacije i predvidjele početna sredstva. Nakon javne nabave treba osigurati novac i gradnja može početi. Načelnik Selaca nada se - za godinu i pol.

Veći prinos, više prihoda, više dobrobiti za cijelu zajednicu, zaključuju vlasnici plantaže koji s ostalim proizvođačima, radi osvajanja tržišta, planiraju osnovati  "Dalmatinski bajam".

- Mi smo skupili jednu grupu ljudi, 16 nas je sada i zaključili smo da idemo na osnivanje proizvođačke organizacije. Ne žurimo, dijelom zato i što nas je korona malo usporila, a dijelom i to štojoš nemamo kvalitetnu ekonomsku podlogu iz joje možemo ući u te nove projekte - rekao je Nenad Kurtović. 

- Ujedinjavaje znači lakšu opskrbu, lakšu nabavu repromaterijala, mogućnost financiranja sredstvima EU, lakši izlazak i stabilniju ponudu na tržištu, i sve je to korak napred u odnosu na ono di smo sada - nadopunjava Nebojša brata. 

 Priča je to koja može imati sjajnu budućnost za cijelu Hrvatsku, uvjereni su proizvođači badema kojih je sve više. To se voće upotrebljava u prehrambenoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj industriji. Naše podneblje idealno je za uzgoj, pa je golema šteta da uvozom zadovoljavamo 90% potreba umjesto da ga sami i proizvodimo, ali i - izvozimo.

(Izvor: hrt.hr/ Tatjana Lisičin)