6. "Stijeg slobode" 3. kolovoza na Kninsko tvrđavi (foto: Nikola Šimić Tonin/ustupljena fotografija) 6. "Stijeg slobode" 3. kolovoza na Kninsko tvrđavi (foto: Nikola Šimić Tonin/ustupljena fotografija)

Idejni začetnik pjesničke manifestacije je književnik Nikola Šimić Tonin - predsjednik Hrvatskog književnog društva Ogranak Zadar. - Dužnost pjesnika je, između ostalog, uz ljubav prenositi domoljubnu misao kao jamstvo trajanja. ”Krštena si zemljo na tvrđavi Knin”- napisao sam u jednoj svojoj pjesmi. Pokrenula se organizacija ove pjesničke manifestacije Domoljubne pjesme, na svetom tlu domovine, sreću hrvatskog naroda kada je naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman stvarnom i simboličnom gestom poljubivši hrvatski stijeg i pustio ga vijoriti,rekao: ”Imamo Hrvatsku!” Pjesnička večer na Tvrđavi Knin naslovljena je po stihovima književnika Ante Nadomira Tadića Šutre ”Stina pradidova” - podsjeća Tonin.

Sve nazočne na pjesničkoj manifestaciji pozdravili su Zlatko Ćesić, ravnatelj Kninskog muzeja, Nikola Blažević, zamjenik župana Šibensko-kninske županije, Joso Nekić, pročelnik za odgoj i školstvo Grada Zadra, Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja Biograd na Moru te fra Josip Gotovac, gvardijan i župnik samostana Sv. Ante u Kninu.

Odabir tri najbolje pjesme i najboljeg kazivača/kazivačicu stihova procijenilo je prosudbeno povjerenstvo–koje se sastojalo od poznatih hrvatskih književnika i istaknutih javnih osoba; Nikola Šimić Tonin, Žaklina Glibo Kutija, Draženko Samardžić, Joso Nekić, Zlatko Ćesić, Davor Jašek, fra Josip Gotovac, Dragan Miličević, Mate Ćurak, Nikola Blažević, Jure Zečević, Mato Milinković, Silvijo Norac-Kljajo i Goran Mrnjavac.

U glazbenom dijelu nastupio je bjelovarski glazbenik Vedran Milić, predsjednik Kulturnog vijeća Grada Bjelovara, izvedbom pjesama; ”Čovik čoviku” (autorice teksta Žakline Kutija), ”Croatio iz duše te ljubim” (autora Ante Sikirića Krivin), ”Stina pradidova” ( autora Ante Nadomira Tadića Šutre).

Prvo mjesto na VI, manifestaciji Domoljubne pjesme Stijeg slobode 2020.,  osvojila je Tanja Domazet Belobrajdić – za pjesmu ”Opomena”, nagradu su uručili prof. Joso Nekić i dr.sc. Zlatko Ćesić. Drugo mjesto osvojio je Pejo Šimić za pjesmu ”Croatio, suzo oka moga”, nagradu je uručio fra Josip Gotovac. Treće mjesto osvojio je Mate Buljubašić za pjesmu ”Kata Šoljić i njezina četiri sina”, nagradu je uručio Nikola Blažević.

Najbolja kazivačica stihova je Julijana Plenča - ”Moja Domovina”, nagradu je uručio bjelovarski pisac i publicist Mate Ćurak. Program je moderirao Ante Nadomir Tadić Šutra. U sklopu pjesničke manifestacije domoljubne pjesme predstavljena je knjiga ”Moja Oluja” autorice i novinarke 24 sata Romane Bilešić. Na predstavljanju knjige svoj obol su dali general u miru Mladen Mikolčević te hrvatski branitelji Ante Damjanović i Jasmin Hadžić koji je govorio o svom ratnom putu, tada "djeteta ratnika", jedva punoljetnoga koji je s kninske tvrđave skinuo srpsku zastavu i postavio Stijeg slobode.

Novinarka 24sata predstavila knjigu "Moja Oluja": 'Bila mi je čast pisati priče olujnih ratnika' 

Monografiju o herojima koji su oslobodili Hrvatsku promovirala je u ponedjeljak 1. kolovoza na kninskoj tvrđavi u sklopu pjesničke manifestacije domoljubne pjesme "Stijeg slobode". Urednički odbor knjige činili su: Ivan Tolj, Marko Bagarić, Goran Gavranović, Hrvoje Zovko, Ivan Mateša, Mato Rupić, Nikola Šimić Tonin, Branko Čulo. Autorice: Romana Bilešić, Marcela Bratović, Tina Barbarić.

- Knjiga u prvi plan ne stavlja činjenice nego čovjeka. Vojnika, dočasnika i časnika, njihovu Oluju iz prve ruke. Fakti su utkani u njihove misli, atmosferu, čežnju, strepnju i srčanost koje sam što vjernije pokušala staviti na papir. Ova knjiga je drukčija jer donosi Oluju kroz oči djece koja su u vihoru rata bila prisiljena napustiti svoje domove, a među 25 priča, tu je i priča mlade žene koja je u toj vojno redarstvenoj akciji izgubila oca. Ta priča me duboko dirnula - rekla je novinarka 24sata, Romana Bilešić, autorica knjige "Moja Oluja".

Romana se ovom prigodom prisjetila gdje je i sama bila tog dana kada je hrvatska vojska ušla u Knin kazujući nam kako je s velikom pozornošću pratila vijesti: - Tog 4. i 5. kolovoza 1995. godine bila sam na Hvaru, bila sam studentica, ali glavna preokupacija nije mi bila kako položiti pravo i filozofiju. Pratila sam kako naša vojska fantastično napreduje. Sjećam se kako smo nazdravili čašom vina i slavili te nama nepoznate i hrabre dečke. Danas, 25 godina kasnije, promoviram knjigu koju sam napisala upravo o tim olujnim ratnicima koji su nam donijeli slobodu. Bila mi je čast pisati njihove priče, osjećala sam neopisivi ponos.

Detalj naslovnice knjige "Moja oluja" (foto: snimka zaslona/naslovnica)

Prvonagrađena pjesma, pobjednica VI, Stijega slobode u Kninu na Kninskoj tvrđavi:

Opomena

Namjerniče,

ako kreneš s istočne strane

oprezan budi

vojska nevidljiva

na mrtvoj je straži.

I dah ti poznaje

i namjeru prepoznaje

u srce ti proniče

očima vječnosti.

Ne gradi, namjerniče,

kula i snova

nevidljiva vojska

tek prividno spava,

tu strahovi prestaju

tu snovi vaši nestaju

žive duše ratnika

čuvaju naš grad.

Namjerniče!

Ako kreneš s istočne strane

oprezan budi.

Vojska nevidljiva

na mrtvoj je straži.

Tanja Belobrajdić (foto: osobna arhiva/ustupljena fotografija)

Tanja Belobrajdić rođena je 1970. godine u Vukovaru. Piše poeziju i prozu i idejni je začetnik sada već tradicionalnog Festivala domoljubne poezije koji se održava u Vukovaru u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, u organizaciji Udruge braniteljica domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije. Njezin prvijenac, roman "Crni kaput", objavljen 2015.g., dobitnik je nagrade "Josip i Ivan Kozarac" (Povelja uspješnosti) te nagrade Društva hrvatskih književnika – "Slavić". Svoj drugi roman, psihološku dramu  "Žena moga muža", objavila je 2017.g. Sudionica je Domovinskog rata i obrane Vukovara, a iz okruženja u kojem je bio Vukovar, izašla je sa suborcima u teškom i mučnom proboju. Članica je Matice Hrvatske i umirovljena časnica HV-a.

Sama o sebi reći će: Voli se glasno smijati i argumentirano raspravljati, a posebno se veseli osobama s istančanim smislom za humor. Upravo takvi čitatelji voljet će način na koji Tanja piše – iskreno i duhovito. Iako je u svim romanima ovoga svijeta nečija biografija, u Tanjinim romanima ne tražite Tanju.

 (Nikola Šimić Tonin)