Sastanak Gospodarsko-interesnog udruženja INGRA-DET (Foto: osobna arhiva/s dopuštenjem) Sastanak Gospodarsko-interesnog udruženja INGRA-DET (Foto: osobna arhiva/s dopuštenjem)

Tvrtka SDK iz Trnovca Bartolovečkog bavi se industrijskom montažom za velike internetske trgovce, a njezini izaslani radnici rade po Europi, Americi, Kini, Turskoj, Sudijskoj Arabiji… Posla je i previše, osobito proteklih tjedana i mjeseci, kaže poduzetnik Dražen Jagić: - Prije šest i pol godina bilo nas je u firmi pet, sad nas je 195. Kako raste internetska prodaja, raste nam i opseg posla i promet.

Priznaje da nitko ne voli kontinuirani terenski rad – četiri tjedna na putu, tjedan dana doma, no plaće omogućuju europski standard. - Tijekom korona krize pola ih je bilo doma, pola je radilo. Oni koji su radili, spasili su sve - ističe Jagić te dodaje - u inozemstvu su nam neki ljudi ostali i tri mjeseca, ja sam im zahvalan na tome.

- Na našem tržištu pojavio se višak radne snage. Iskustvo nam govori da to moramo iskoristiti i privući te ljude - nastavlja njegov kolega Mladen Vidović iz ludbreške metalske tvrtke INOXMONT-VS koja zapošljava 200 radnika: - Uvjeti su mnogo bolji nego nekad: beneficirani radni staž, 24-satno osiguranje, smještaj i prijevoz o našem trošku, dobra primanja. No, ne kaže se bez razloga da je terenski rad kruh sa sedam kora, posao je težak i odvojeni ste od obitelji.

Obje su tvrtke među 45 članica INGRE-DET, najstarijega hrvatskog poslovnog udruženja s nastupom u inozemstvu. Članice zapošljavaju više od 3.000 hrvatskih radnika u inozemstvu te još 2.000 u Hrvatskoj, a bave se proizvodnim djelatnostima od graditeljstva do brodogradnje. I plaće i doprinosi i kapital i znanje takvim se modelom vraćaju u Hrvatsku.

Na svjetskome tržištu možete se istaknuti samo kakvoćom, a nje nema bez kvalitetnih radnika pa već godinama pozivaju da se više i bolje ulaže u obrazovanje. Svaka tvrtka ovisi o tehnološkoj razini svojih radnika, objašnjava prof. dr. sc. Vladimir Andročec, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske: - Polako napredujemo, ali mnogo sporije nego druge zemlje poput Finske ili Slovačke. Kao u sportu, povremeno smo na vrhu, ali to nije sustavno, to su iznimke. Članice Udruženja nastoje to prevladati ulažući u radnike jer znaju da bez toga neće biti kompetitivne na stranome tržištu. Zanimljivo, epidemija nas je natjerala da se svi informatički povežemo i tako surađujemo s drugima bez obzira na stupanj obrazovanja, stuku i dob. U 2-3 mjeseca dogodilo se nešto što smatram da se ne bi u iduće 2-3 godine. Prema tome, mi možemo, samo je pitanje – hoćemo li.

Kad je riječ o posljedicama virusne krize, na sastanku u Ludbregu poznati demograf Stjepan Šterc istaknuo je kako se u visokorazvijenim zemljama pojavljuje problem otpuštanja i viška radne snage. Smatra da bi model radnika izaslanih u inozemstvo, koji se primjenjuje već pola stoljeća, trebalo poticati kao strateški interes zemlje jer nije riječ o konačnoj migraciji.

- Država živi od izvoza i potrošnje vlastitih građana, nema trećeg. Idealni je trenutak da država napravi reformu institucija i troškova koji prate poduzeće - ističe direktor Gospodarsko-interesnog udruženja INGRA-DET Zoran Andročec. Izvoz se nije sustavno poticao, upozorava, nego se na ruku išlo uvoznicima.

- Naši radnici će biti još i poželjniji na inozemnim tržištima zato jer su jeftiniji tisuću, tisuću i pol eura od njemačkog radnika, a efikasniji 30-40% od njega. I upravo je tu ta nagrdna logika da Nijemci žele zapravo otpustiti svoje skupe radnike, a upotrijebiti nas više. Dakle, ja vidim svijetlu perspektivu za izaslane radnike - kaže Zoran Andročec. Takvu produktivnost hrvatskih radnika u inozemstvu za razliku od doma objašnjava njihovom visokom motivacijom da u što kraće vrijeme naprave što više kako bi se mogli vratiti obitelji i svojem gruntu.

Austrija 1. srpnja posve otvara svoje tržište rada za hrvatske državljane, ali pritom zapravo ne otvara prostor za hrvatske tvrtke, upozorava Andročec iz INGRE-DET. Procjenjuju da će to utjecati na područja obližnjih država koja gravitiraju Austriji, kao što je hrvatski sjever: - Bojimo se da ćemo izgubiti trećinu, možda i do polovice radnika koji rade industrijske poslove. Nećemo ih moći nadoknaditi jer su to ljudi u koje smo desetljećima ulagali.

- Austrijanci i Nijemci poslije našeg ulaska u Europsku uniju već su nam izabrali trećinu najboljih radnika. Kad se pogleda takav demografski gubitak, Hrvatska bi morala deset godina ozbiljno investirati, utrostručiti proračun za obrazovanje, i staviti na pijedestal znanje, tehnologiju i tehniku - zaključuje Zoran Andročec. Potrebni su nam mehatroničari, matematičari, fizičari, kemičari, informatičari.