(Foto: Goran Stanzl/PIXSELL) (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)

Predsjednica je istaknula da je plan mjera pisala osobno u suradnji sa svojim savjetnicima, dodavši da je riječ o radnom dokumentu koji se može mijenjati sukladno javnoj raspravi i daljnjim konzultacijama s dionicima javnoga, političkog i gospodarskog života. - Provedba tih mjera, naravno, ima svoju cijenu, ali njihova neprovedba ima još veću cijenu, a to je nestanak hrvatskog naroda i države u ne tako dalekoj budućnosti. Provedba mjera nije trošak nego ulaganje u budućnost. Riječ je o životnom pitanju, opstanku hrvatske države i hrvatskoga naroda, rekla je Predsjednica, dodavši da je demografsko pitanje istaknula u svojem izbornom programu kada je najavila da će provoditi aktivnu politiku demografske obnove. - Ostati ravnodušnim na činjenicu našeg demografskog nestajanja značilo bi odustati od budućnosti, istaknula je.

(Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)

- Hrvatskoj su potrebne korjenite društvene mjere. Ovaj prijedlog ne ovisi samo o političkoj volji za njihovu provedbnu nego i društvenoj klimi koja će ih pratiti slijedećih godina. Nužno je obnoviti naše institucije te ojačati i optimizirati učinkovitost institucija u njihovoj provedbi. Samo je tako moguće vratiti povjerenje građana u politiku. Prema popisu stanovnika iz 2011. Hrvatska je imala 4 milijuna 284 tisuće 889 stanovnika. Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika sa snažnom neravnotežom u dobnom sastavu. Ako ne zaustavimo katastrofalna demografska kretanja, izgubit će se više od milijun i 100 tisuća stanovnika do 2051. godine. Ubrzano pada broj i udio mladih, a raste broj i udio starijeg stanovništva. Nastavi li se tako, do 2051. broj stanovnika past će na 3 milijuna 150 tisuća.  Broj osoba u radnom kontigentu s 2,9 milijuna smanjit će se na 1,8 milijuna do 2051. i to pokazuje da će se drastično smanjiti broj stanovnika u radnoj i fertilnoj dobi - rekla je Predsjednica.

Dodala je kako se Hrvatska susreće i s egzodusom stanovništva. - Odlaze cijele obitelji. Riječ je o pravom egzodusu hrvatske mladosti. Pravih podataka zapravo i nema, ali istraživanje pokazuje da je stvarni broj 2,6 puta veći od službene statistike, rekla je.

(Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)

Prva skupina mjera su gospodarske mjere, kojima je temeljni cilj stvaranje pogodnog okruženja za stvaranje konkurentnih radnih mjesta. Porezna reforma ključ je svega. Glavni cilj je smanjiti troškove za radnike i poslodavce. Druga ključna reforma je reforma javne uprave.

Poseban je fokus na blokiranim građanima. Predsjednica je istaknula da je potrebno maknuti sve posrednike u ovršnom postupku te da bi se ovrhe trebale vratiti u nadležnost sudova. Dodatna mjera je uvođenje apsolutne zastare.

Istaknula je da su u Hrvatskoj egzistencijalni problemi zapreka željenom broju djece. Mjeru obiteljske politike Grabar-Kitarović podijelila je u tri segmenta: 1. financijske naknade i olakšice; 2. usluge skrbi o djeci; 3. vrijeme predviđeno za obiteljske dopuste i slobodne dane.