Književnica i hispanistica Željka Lovrenčić i filozof Edo Pivčević. (Foto: NKS/ screenshot) Književnica i hispanistica Željka Lovrenčić i filozof Edo Pivčević. (Foto: NKS/ screenshot)

Poznatog hrvatskog filozofa Edu Pivčevića i filozofa i fizičara dr. sc. Stipu Kutlešu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu primile su voditeljica Zbirke inozemne Croatice dr. sc. Željka Lovrenčić i savjetnica za međunarodnu suradnju Jasenka Zajec.

Prilikom posjeta zajedno su obišli i Zbirku inozemne Croatice kako bi se upoznali s njezinom vrijednom građom.

Pivčević je darovao Knjižnici sve objavljene primjerke časopisa ''British-Croatian Review'', čiji je utemeljitelj, te njegovo kompletno elektroničko izdanje koje obuhvaća 17 svezaka i koje je priredio Stan Granic.

Izdavanje toga časopisa znanstvenik Pivčević pokrenuo je u Engleskoj 1974. godine. U njemu je, uz ostale sadržaje, objavljivao i prijevode raznih djela hrvatske klasične književnosti koja su po prvi put na engleski preveli poznati slavistički stručnjaci s Cambridgea i s Londonskoga slavističkoga instituta.

Nalovnica internetskog portala Britansko-hrvatskoga društva koje svojim radom želi unaprijediti odnose između dvaju država. (Foto: britishcroatiansociety/ screenshot)

Edo Pivčević osnivač je i Britansko-hrvatskoga društva kojega je osnovao 1971. Članovi društva bili su mnogi ugledni stručnjaci - britanski filozof Alfred Jules Ayer, novinar Auberon Waugh, najstariji sin književnika Evelyna Waughta, koji je bio i predsjednik Društva.

Hrvatski filozof svjetskoga glasa rođen je u Omišu 1931. u obitelji imućnoga trgovca. Pivčevićev otac poginuo je 1942., a njegovu majku tri godine poslije zatvara OZNA. To se ponavlja nekoliko puta sve dok je konačno ne puštaju kao duševno i tjelesno bolesnu ženu.  Kao osamnaestogodišnjak izbačen je iz splitske Klasične gimnazije jer je dovodio u pitanje ''marksizam – lenjinizam kao jedinu ispravnu naučnu teoriju''.

Nakon mnogobrojnih obrazovnih problema, 1954. diplomirao je filozofiju na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na Sveučilištu u Münsteru 1958. te na Sveučilištu u Londonu 1962. Od 1964. godine radi kao nastavnik u Bristolu, a od 1998. godine predaje filozofiju na Sveučilištu u tome gradu. 

Tijekom svoga znanstvenog vijeka pisao je uglavnom filozofske rasprave. Među njegovim djelima ističu se: ''Ironija kao forma opstanka u Sörena Kierkegaarda'', ''Husserl i fenomenologija'', ''Pojam zbiljnosti'', ''Mijena i jastva'', ''Što je istina'' i druga djela. Autor je drame ''Herr Speer Comes Calling'' koja govori o međuljudskim odnosima i čija je radnja smještena u Hitlerovu berlinskome bunkeru.

Poznat je i kao donator knjiga – splitskoj je Sveučilišnoj knjižnici darovao prvotiske otiskane sredinom XVI. stoljeća. Među njima je i onaj s pismima kardinala Piettra Bemba i pape Leona X., Euklidov dvojezični udžbenik geometrije (na latinskome i grčkome jeziku) i knjiga Diogenisa Laertija o životima grčkih filozofa.

(Izvor: NSK)