Mirko Ilić (Foto:Igor Kralj/PIXSELL) Mirko Ilić (Foto:Igor Kralj/PIXSELL)

Izložba "Trenutak pred katastrofu" potvrđuje da je Mirko Ilić jedan od najboljih vizualnih pripovjedača te društvenih i političkih komentatora, a obuhvaća njegov rad u području dizajna, ilustracije i stripa u vremenskom rasponu od druge polovice 70ih godina do danas. Dubrovačka publika imat će prigodu vidjeti izbor iz Ilićevih stripova iz razdoblja Novog kvadrata, kazališne plakate u rasponu od onih za Teatar &TD u Zagrebu iz kasnih 70ih i ranih 80ih do recentnih za Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu, dizajn i ilustracije za neka od vodećih hrvatskih i jugoslavenskih novinskih izdanja iz prve polovice 80ih, naslovnice magazina Time i Op-Ed stranice New York Timesa.

Dubrovnik je ugostio i putujuću međunarodnu izložbu plakata pod nazivom Tolerancija, čiji je inicijator i autor koncepta upravo Mirko Ilić. Angažirani dizajnerski projekt Tolerance Poster Show na turneji je od 2017. godine te okuplja plakate nekih od najboljih svjetskih grafičkih dizajnera koji na rast govora mržnje, nacionalizma, ksenofobije i netrpeljivosti odgovaraju pozivom na toleranciju, odnosno na barem minimum ljudskosti i razumijevanja za druge. Na Ilićev poziv odazvali su se dizajneri iz cijelog svijeta, uključujući i ikone dizajna poput Miltona Glasera, Seymoura Chwasta, Petera Bankova, Guntera Rambowa i Niklausa Troxlera. Prikazana je u 24 zemlje, a njena dubrovačka verzija je 53. po redu.

(Foto: screenshot/HRT)

Beskompromisan Mirko Ilić u njujorškoj MoMa-i 

U 53. ulici, između 5. i 6. avenije u New Yorku nalazi se MoMa, jedan od najutjecajnijih muzeja moderne umjetnosti u svijetu. Dijelom tog suvremenog umjetničkog carstva 2015. godine postao je  ilustrator i stripovni crtač Mirko Ilić, koji je sa čak 38 radova: plakata, stripa i omota albuma uvršten njegov stalni postav. Zahvaljujući njemu 69 brojeva časopisa Polet, koji je u vrijeme najveće popularnosti osamdesetih godina dosezao tiražu i do 150 tisuća primjeraka po broju, završilo je u njujorškome muzeju suvremene umjetnosti, a stručnjaci su procijenili kako je riječ o ponajboljem avangardnom istočnoeuropskom časopisu. Autor prvog stripa na svijetu koji se može svirati i pjevati od 1986.godine živi i stvara u New Yorku.

MoMA-ini kustosi na njegovim su se vratima pojavili posve neočekivano. -Jedna od stvari koje su htjeli je 'Debil blues', prvi strip na svijetu koji se može svirati i pjevati', rekao je Ilić, rodom iz Bjeljine u Bosni i Hercegovini, umjetnik koji je sudjelovao u nastanku novog vala, najslavnijeg glazbenog pokreta u bivšoj Jugoslaviji.

Debil blues, prvi strip koji se može svirati i pjevati (Foto: screenshot/ twitter.com MirkoIlicCorp)

Ilić je u MoMa-i već bio poznat ljubiteljima umjetnosti nakon izložbe 'Making Music Modern' iz 2014. godine u sklopu koje su izložili četiri njegova omota ploča, dva 'Prljava kazališta', 'Azru' i 'Debil blues". Monografija Mirka Ilića 'Fist to face' čiji je autor i urednik Dejan Kršić možda je i najveći 'krivac' za njegov ulazak u MoMa-u, jer je nakon američkog izdanja bio pod povećalom mnogih kritičara. Ugledni britanski kritičar dizajna i vizualne kulture Rick Poynor na stranici 'Designers & books' u izbor deset najboljih knjiga o dizajnu objavljenih 2012. godine uvrstio je baš tu pozamašnu monografiju Ilićevih radova.

poLet za New York

Istaknuti grafički dizajner i promicatelj hrvatske umjetnosti i talenata u svijetu, koji je još osamdesetih godina prošloga stoljeća stekao kultni status u kulturnoj javnosti bivše Jugoslavije, čije su ilustracije obilježile godine Poleta krajem 70-ih, Vjesnik u srijedu, Start i Danas, u New York nije otišao zato što je morao, nego zato što je to želio.

U početku se profilirao kao politički ilustrator-komentator, a 1991. postao je umjetnički direktor međunarodnog izdanja časopisa Time i komentatorskih stranica lista The New York Times, a njegove su ilustracije objavljivali i US News & World Report, Money, The New York Times Book Review, The Boston Globe, Wall Street Journal, The Washington Post, Los Angeles Times i brojni drugi.

Svojim je radom nekadašnji punker, a danas likovni klasik dao novu perspektivu ulozi ilustracije, koju je tretirao jednakovrijednom tekstu.

Mirko Ilić od 1987. živi i stvara u New Yorku (Foto: screenshot/MirkoIlicCorp twitter)

Hrvatski dizajn naš je najbolji izvozni proizvod

Otvorio je put  hrvatskim umjetnicima, koji su danas vidljiviji na američkoj kulturnoj sceni. – U Americi vas nitko ne pita odakle ste, tko ste, zanima ih samo je li nešto dobro ili nije  istaknuo je Ilić, kojega čudi što u Hrvatskoj postoji Ministarstvo kulture, jer ovisiti o nekoj instituciji u umjetničkom izražavanju, za njega je najblaže rečeno 'čudno'. U Americi se kultura financira samostalno. Smatra da bi Hrvatska trebala stvari postaviti drukčije, jer ako ostane sredina u kojoj se morate sljubiti s vlašću da bi opstali i dalje će postojati izvrsni ljudi za koje nitko neće čuti ni u Hrvatskoj, a ni izvan nje. Ističe da je hrvatski dizajn dugi niz godina najbolji hrvatski izvozni proizvod, a o tome se malo govori.

- Mi smo 80ih bili nekontrolirani čak i za američke standarde, samo što nisu znali da postojimo - rekao je Ilić.

Danas živi na Manhattanu, a na trećem katu male zgrade na broju 207 ulice East 32nd nalazi se i njegov studio za dizajn Mirko Ilić Corp ovjenčan nizom nagrada. Također je čest gost i predavač na američkim sveučilištima. Autor je devet knjiga o grafičkom dizajnu, mnoge od kojih potpisuje u koautorstvu s jednim od najpoznatjih kritičara dizajna Stephenom Hellerom.

Umjetnik koji 'nagovara na akciju', iako ne ističe pripadnost Bosni i Hercegovini ili Hrvatskoj i često im se obraća s Vi, uvijek je spreman održati predavanja na našim sveučilištima, pomoći studentima i organizirati koju izložbu, kako bi nas iznova podsjetio da se neposlušnost, bunt i izlazak iz okvira, ako su pametno 'upakirani' itekako isplate.

Vraćajući se pak u svoju mladost, priznaje da je pred sebe uvijek stavljao teške zadatke, a znao se s prijatljem natjecati koji će od njih noću duže izdržati crtati. Priznaje, bilo je u to vrijeme i do 120 neprosvanih noći u godini. Oduvijek je znao što želi, a kad taj sjaj u očima prepozna kod svojih studenata, zna da im je samo nebo granica. – Živimo u razdoblju raznoraznih kriza, ali to nam ne smije biti ispričnica za stanku, ovo je razdoblje kreativnosti i stvaranja temelja za neku drugu budućnost - zaključuje Mirko Ilić.