Zvonko Milas (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Zvonko Milas (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

- Razgovaramo s predstavnikom Vlade Republike Srpske i, koliko sam razumio, taj će problem biti riješen na zadovoljstvo Hrvata koji ondje žive - odgovorio je državni tajnik Zvonko Milas Davoru Vlaoviću (HSS) i Ivici Mišiću (SRiS), koji su upozorili da će se zbog autoceste Banja Luka - Doboj - Bjeljina, koja prelazi preko hrvatskih sela Garevca, Kladra i Čardaka, srušiti 80 kuća. 

Dio je to saborske rasprave o Izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan nje za 2018. godinu u kojoj je pohvaljen rad njegova ureda i istaknuto da pitanje Hrvata izvan domovine treba gledati kao strateški, a ne kao pojedinačni interes. Financijska sredstva koje Hrvatska usmjerava za projekte Hrvata izvan Hrvatske povećana su za 8 posto u odnosu na 2017. 

Ljubić: Omogućiti održiv ostanak Hrvata u BiH

Božo Ljubić (HDZ) pohvalio je projekte za BiH te poručio da se ubuduće treba pobrinuti za uvjete i omogućiti održiv ostanak Hrvata podupirući investicije i poduzetništvo te obiteljska gospodarstva. Najveća pomoć koju Hrvatska može pružiti Hrvatima BiH je njihovo političko zagovaranje u međunarodnim institucijama, poručio je Ljubić. 

Kovač: Hrvati ostaju ondje gdje ima posla 

I Miro Kovač (HDZ) istaknuo je gospodarstvo. Osim postojećih mjera, treba napraviti program poticaja gospodarstvenika iz Hrvatske da investiraju u BiH, rekao je Kovač i dodao da Hrvati ostaju ondje gdje ima gospodarskog života.   Poručio je da se u BiH mora nastavi put federalizma te je kao poželjan istaknuo model Belgije. 

Prava hrvatske nacionalne manjine 

U raspravi je otvoreno i pitanje prava i statusa hrvatske nacionalne manjine i upozoreno je on još nije odgovarajuće riješen. 

U Sloveniji 50 tisuća Hrvata nije priznato kao nacionalna manjina, u Srbiji im još nije zajamčeno mjesto u Skupštini, a hrvatska nacionalna manjina u Makedoniji još nije ustavno prepoznata, upozorio je Ljubić. 

Marko Vučetić (NZ) je rekao da u Crnoj Gori ima oko šest tisuća Hrvata, da ih se između 2003. i 2011. izjasnilo Hrvatima tisuću manje zato što je porastao broj Bokelja i Crnogoraca katoličke vjeroispovijesti. 

Na pitanje Joška Klisovića (SDP) koje je Vladino stajalište o prijedlogu da Crna Gora i Hrvatska zajedno podnesu kandidaturu UNESCO-u da se Bokeljska mornarica zaštiti kao kulturno dobro, Milas je odgovorio kako je bio predviđen zajednički nastup, ali je propao "zahvaljući vladi Crne Gore", a koliko zna, propala je i njihova prijava. 

Hrvati u Mađarskoj 

Govoreći o projektima Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, Domagoj Hajduković (SDP) je ustvrdio da im Hrvatska na godinu daje manje od 100 tisuća kuna i da Hrvatsko kazalište u Pečuhu ne dobiva ni kune. Milas je to opovrgnuo i rekao da je zemljište za kazalište kupljeno hrvatskim novcem i da sve predstave i kulturna suradnja između kazališta idu preko Ministarstva kulture. 

Problemi birokracije, dvostrukog oporezivanja mirovina.. 

Zastupnici su isticali i kako iseljena Hrvatska želi ulagati u domovinu, ali ih odbija birokaracija, nesređeno pravosuđe. 

Hrvati izvan domovine daju svake godine najmanje 16,5 milijarda kuna, rekao je Željko Glasnović (Suverenisti) i dodao da iseljenicima smeta neriješeno pitanje dvostrukog oporezivanja mirovina, nepostojanje registra Hrvata izvan Hrvatske itd. 

Kovač (HDZ) je upozorio da je broj Hrvata u Njemačkoj s 224 tisuće 2012. narastao na gotovo 400 tisuća te se zauzeo da im hrvatska država pomogne tako da djeci omogući pohađanje nastave na hrvatskom jeziku i time "stvori pretpostavke za njihov povratak".

(Izvor: HINA)