(Foto: Mirjana Žugec Pavičić/Glas Hrvatske) (Foto: Mirjana Žugec Pavičić/Glas Hrvatske)

Ističu - čuvajući hrvatski jezik, tradiciju i kulturu osjećaju se bliže svojoj domovini iz koje su otišli i s velikom željom da njihovi unuci govore hrvatski i kroz kulturno djelovanje imaju veze sa zavičajem svojih predaka.

Ovih dana međimuski župan Matija Posavec i njegov zamjenik Josip Grivec koji je predsjednik Odbora – intenzivno pripremaju sjednicu mješovitog odbora na kojem će se naći mnogobrojni župani i predstavnici pomurskih Hrvata izvan domovine.

O nastojanju te županije koja je prva u našoj zemlji osnovala odbor za suradnju s Hrvatima izvan domovine govori župan Matija Posavec.

Međimurski župan Matija Posavec o suradnji s pomurskim Hrvatima (Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL)

Međimurski župan Matija Posavec o suradnji s pomurskim Hrvatima (Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL)

4.12

Odbor je 1997. osnovala Međimurska županija s ciljem povezivanja pomurskih Hrvata i očuvanja hrvatskog jezika, tradicije, kulture i običaja.  Suradnja dviju susjednih i prijateljskih županij (Međimurske županije i Županije Zala) započela je već bilateralnim sporazumom 1994. godine, a nastavila se osnivanjem Odbora 

Prije osnivanja Odbora u Županiji je djelovala i Služba za Hrvate izvan domovine koja je osnovana 1993., a prof.dr.sc. Stjepan Hranjec je bio prvi pročelnik Službe, koja je doprinosila u povezivanju i dopremi pomoći od naših radnika u Švicarskoj i Njemačkoj i razvijala suradnju s pomurskim Hrvatima za što je prof. Hranjec dobio priznanje od Republike Mađarske za "očuvanje običaja pomurskih Hrvata, njegovanja jezika i kulture, za razvitak dobrosusjedskih odnosa pograničnih mjesta..." 

Odbor čine predstavnici nekoliko pograničnih mađarskih mjesta iz županije Zala koja se nalaze uz granicu s Međimurskom županijom, a naseljena su pomurskim Hrvatima te gradonačelnici i načelnici pograničnih općina Međimurske županije.

Unatoč činjenici da su od preseljenja na ta područja protekla tri stoljeća, pomurski Hrvati su očuvali svoj jezik. U tim mjestima se može čuti kajkavsko narječje, gotovo identično onom u Međimurju.

Poseban je naglasak stavljen na brigu za očuvanje identiteta pripadnika hrvatske narodnosti, koji žive u pograničnim naseljima i gradovima, očuvanja hrvatskog materinjeg jezika, kao i na sveukupne vrijednosti hrvatske tradicionalne materijalne i duhovne kulture i običaje naših Hrvata koji žive izvan Hrvatske.

2007. godine Odbor postaje trilateralno tijelo s predstavnicima Mađarske, Slovenije i Hrvatske koji zastupaju interese pomurskih Hrvata - Hrvata koji žive u pograničnim dijelovima Mađarske, Slovenije i Međimurske županije.

Svojim djelovanjem Odbor nastoji ojačati gospodarsku, kulturnu, obrazovnu i turističku suradnju, te smanjiti negativan utjecaj granica, a zajednički interes za razvojem prekogranične suradnje rezultirao je provedbom 30-tak projekata na područjima zastupljenim u Odboru koji su od 2004. financirani sredstvima iz pretpristupnih fondova Europske unije.