Pretisak izdanja "Tri kavalira gospođice Melanije" Miroslava Krleže (Foto: nsk.hr) Pretisak izdanja "Tri kavalira gospođice Melanije" Miroslava Krleže (Foto: nsk.hr)

U prigodi Festivala Miroslav Krleža na svjetlo dana bit će iznesen kraći rukopis autobiografske proze Djetinjstvo u Agramu, pisan 1942. godine; romani Povratak Filipa Latinovicza (1932.) i Na rubu pameti (1938.); strojopis s rukopisnim bilješkama Izlet u Rusiju – Krležine putopisne impresije objavljivane tijekom 1924., 1925. i 1926. u Hrvatu, Književnoj republici i Obzoru te objedinjeni u izdanju 1926. godine; jednočinka Maskerata prvi put objavljena 1913. godine u riječkim Književnim novostima; bezvremenske Balade Petrice Kerempuha, zbirka kajkavskih pjesama prvi put objavljena u Ljubljani 1936. godine; skup rukopisa s bilješkama i razmišljanjima Bilješke Kraljevica-Duga Rijeka 1920-1921.; transkript intervjua Razgovor s Krležom koji je 25. svibnja 1980. s autorom vodio Predrag Matvejević i drugi, najavljuju iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice. 

Među izloženim djelima naći će se i prvo izdanje romana Tri kavalira gospođice Melanije (1920. – 1922.), koji su o njegovoj 100. obljetnici, uz dopuštenje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ponovno otisnuli Teatar poezije, Jesenski i Turk i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u biblioteci Festivalski Krleža. U njoj su do sada objavljeni pretisci djela Pan (2017.), Pjesme I., Pjesme II. i Hrvatska rapsodija (2018.), Pjesme III., Lirika i prvi broj časopisa Plamen (2019.).

Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, Dobrila Zvonarek i Dalibor Ferenčina (NSK) i Mišo Nejašmić (Jesenski i Turk) (Foto: nsk.hr)

Na tematskom susretu uz ovu jednodnevnu izložbu sudjelovat će Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Goran Matović, Irena Galić Bešker te dramski umjetnici Ana Kvrgić, Anica Kovačević i Nikola Baće.

U fokusu ovogodišnjeg Festivala Miroslav Krleža bit će Krležin stvarni i imaginarni Zagreb.

- Izmjestiti Krležu iz Zagreba nemoguće je kao što je nemoguće Pirandellu oduzeti Siciliju, Kafki Prag, Babelju Odesu, a Dostojevskom Petrograd. Ukusi se mijenjaju, idoli stare, mode su sve hirovitije, a ipak svi mi imamo svoju prijestolnicu bola. Naša je ranjeni Zagreb - kaže Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pohranjena je rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koju je, po isteku dvadesetogodišnjeg moratorija koji je zahtijevao sam Krleža, Knjižnici darovao njegov univerzalni nasljednik Krešimir Vranešić. Rukopisi su otvoreni na 20. obljetnicu Krležine smrti, 29. prosinca 2001. godine, a njihov je sadržaj predstavljen u katalogu Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu objavila 2003. godine.