Ilustracija (Foto: pixabay.com) Ilustracija (Foto: pixabay.com)

Riječ je o jedinstvenom konceptu - središtu polivalentnih kulturnih i znanstvenih sadržaja posvećenih migracijama. Spomen mjestu hrvatskog iseljenika, u čijem je fokusu jedan od dominantnih problema suvremenog svijeta. To su migracije. 

- To je jedna velika baština koju su iseljenici ostavili i koja negdje čeka u svijetu da bude prepoznata i da bude predstavljena - smatra Tuga Tarle, diplomatkinja i književnica.

Što se Hrvatske tiče, to je prilika da se stvori i pokaže jedan dio identiteta, koji smo mi na neki način izgubili, a s druge strane da iseljenicima damo ono što smo na neki način dužni s obzirom na velik doprinos koji su iseljenici dali u realizaciji i slobodi Hrvatske. Tarle predlaže da lokacija bude Rijeka, hrvatska lučka vrata otkud su mnogi otišli u tuđinu.

Foto: screenshot/hrt.hr

- To je divan jedan susret mora i kopna, koji ima jedan metaforički smisao. Kopno je nešto čvrsto, stabilno, sigurno, kolijevka, a more je nešto što izaziva otvorenost, promjenjivo. Na neki način avanturističko. Tu su ljudi prolazili kroz taj grad u potrazi za boljim životom i to ne samo Hrvati. Iz drugih okolnih zemalja su dolazili u Rijeku gdje bi se onda ukrcali u brodove i odlazili u svijet - kaže Tarle.

U europskoj prijestolnici kulture bilo bi to živo okupljalište svjetski relevantnih stručnjaka, iseljenika, povratnika, umjetnika, turista, studenata i namjernika u potrazi za korijenima.

- Institucija jedna koja u sebi prikuplja materijale, artefakte i dokumente naših ljudi. To je kultura sjećanja, bez čega nema ni naroda. A s druge strane to je projekt koji bi trebao povezati i druge institucije i rad Sveučilišta u Rijeci gdje bi se istraživali svi ti fenomeni migracije i iseljenički fenomeni. Mi dan danas još nismo sigurni kad se govori dijaspora, što to točno znači - ističe.

- Tako nešto postoji u čitavom nizu drugih zemalja, koje su osjetile važnost svoga iseljeništva i iskazale mu zahvalnost i poštovanje. A s druge strane i zemlja useljenja, kao što je to npr. Australija, koja ima pekrasan muzej useljeništva u Melbourneu. Ili recimo u Sjevernoj Americi, na Ellis Islandu. Gdje se iskazuje poštovanje prema tom trudu, radu, idejama i doprinosu tih ljudi - dodaje.

Foto: screenshot/hrt.hr

Tuga Tarle i sama je bila iseljenica, ali i hrvatska diplomatkinja, savjetnica za kulturu.

- Bila sam svjedok toga koliko je masa ljudi u pokretu. To je pravi nomadski pokret čovječanstva. Što je razlog tome, najčešće potreba za egzistencijom ili stvaranje novog kapitala. Taj čovjek uopće ne osjeća da je uključen u tu igru, u kojoj kapital traži jeftinu radnu snagu i mjesto gdje će što više zaraditi. Tako da su migracije jedan fenomen kojega se nećemo tako lako osloboditi, nego se moramo naučiti s njime živjeti - objašnjava.

Foto: screenshot/hrt.hr

Trenutačno piše doktorat o povratku hrvatskih iseljenika iz Australije, što je za mnoge samo mit i san, ali ima i onih koji će, unatoč protoku vremena, to i ostvariti.

- Ali s druge strane, ima toliko onih koji osjećaju želju i snažno ih privlači Hrvatska, bilo da su hrvatskih korijena ili ne, ali prepoznaju u njoj sve one vrijednosti koje mi doma možda nedovoljno cijenimo i koji su spremni doći žrtvovati se. Jer, pazite, nitko nam neće stvarati ovu zemlju, niti će je graditi. Nego mi, mi smo pozvani. I oni koji sada odlaze i oni su odgovorni. Znači svi smo mi odgovorni za to kako će izgledati naše sutra - zaključuje Tarle.