Ilustracija (Foto: Dusko Marusic/PIXSELL) Ilustracija (Foto: Dusko Marusic/PIXSELL)

- Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni - objavila je Komisija u priopćenju.

Poziva Hrvatsku da nastavi primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebice upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uvjeti budu i dalje ispunjeni.

Važan dan i još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske, kazao je premijer Andrej Plenković.

- Mi smo u tehničkom pogledu danas dobili objektivnu verifikaciju jedine institucije koja je za to zadužena, da smo spremni - dodao je Plenković. O datumu ne želi spekulirati, dodaje, ali nije realno da Hrvatska uđe u šengenski prostor za vrijeme predsjedanja EU-om, zaključuje Plenković.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica. 

Nakon objave ocjene EK-a Hrvatsku je pohvalio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazivši uvjerenje da će uloženi trud biti nagrađen.

- Vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena - rekao je, prema priopćenju, Juncker.

Pohvale je izrekao i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos objasnivši zašto je to važno.

- Sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uvjeti ispunjeni, mi to moramo priznati - rekao je. Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite, kaže Avramopoulos.

Teško je predvidjeti ulazak u Schengen

Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.

Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.

Protiv blokada, za dijalog sa Slovenijom

Plenković se u izjavi novinarima osvrnuo i na moguće slovensko blokiranje ulaska u šengenski prostor kazavši da je spor sa Slovenijom "bilateralnog karaktera".

- Mi ćemo nastojati te teme (bilateralne) odvajati od ove teme, jer je to tema koju trebamo rješavati sa Slovenijom na drugi način, dijalogom i traženjem rješenja s kojim će obje strane biti zadovoljne - poručio je premijer. Protiv smo blokada, a za dijalog, kazao je.

Što je Schengen?

Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i  Švedska). Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Foto: screenshot/schengenvisainfo.com

Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije. 

Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.

(izvor: hina)