Dvije zemlje, iako dijele oceani, veže mnogo toga (Foto:Slavko Midzor/PIXSELL) Dvije zemlje, iako dijele oceani, veže mnogo toga (Foto:Slavko Midzor/PIXSELL)

- Uspostavljeni su izravni letovi iz Adelaida, Sydneya, Melbournea, a uskoro kreću i iz Canberre. Sada se za 18 sati može stići do Hrvatske, a slijeće se samo u Dohi i Dubaiju. Emirati iz Dubaija dolaze s velikim 777 Boeingom, a to je udobno i puno kraće putovanje - ističe Posavac.

Hrvatska oduševljava mlade Australce (Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL)

Sve više Australaca svoj godišnji odmor provodi u našoj zemlji, a Posavac kaže da s pravom možemo govoriti o pravom ''turističkom bumu''. Naime, Grčku, kao omiljenu turističku destinaciju Australaca odnedavno zamjenjuje Hrvatska. – Hrvatska je postala popularna destinacija velikom broju mladih Australaca. Njih 130 do 150 tisuća godišnje posjeti Hrvatsku, a uvođenjem novih letova taj će broj sigurno rasti – zaključuje Posavac.

Hrvatska ne gubi sjaj ni među mladim naraštajima australskih Hrvata

Hrvatski nogometni turnir, održan nedavno u Canberri, 43. put, potvrdio je sport kao najbolju poveznicu domovinske i iseljene Hrvatske i jedno od najdražih razloga okupljanja mladih ljudi hrvatskih korijena iz Australije i Novog Zelanda.

43. Hrvatski nogometni turnir Australije i Novog Zelanda

43. Hrvatski nogometni turnir Australije i Novog Zelanda

1:34

Odigrano je više od stotinu susreta, a na tri terena snage su odmjeravala 22 kluba. Postignuto je više od 150 pogodaka, a trofej je u seniorskoj konkurenciji odnio nogometni klub St. Albans Saints, koji su 1975. godine osnovali hrvatski iseljenici pod imenom Dinamo. Danas je to klupski nadimak momčadi. Sve do danas nizao je uspjehe, a ističe se onaj iz 1998. kada su postali prvaci Premijer lige savezne države Viktorije.

Hrvatski nogometni turnir prati velika hrvatska zajednica (Foto: Croatian Soccer Tournament Canberra 2017)

Zanimljivo je da se u posljednjih nekoliko godina na australskom kontinentu okuplja sve veći broj ženskih ekipa. – Ženski nogomet bi vas iznenadio kada bi se pojavio na razini hrvatskog, jer bi u tom slučaju, vjerojatno bio bolji – kaže Posavac i pojašnjava da se u Australiji puno ulaže u ženski nogomet.

 

Najljepša Hrvatica Australije i Novog Zelanda (Foto: Ines Busic/Croatian Soccer Tournament Canberra 2017)

Domaćinu, hrvatskom klubu Canberra Deakinu, najveći je izazov bio pronaći dovoljno velike dvorane u kojima bi se mogli okupiti svi koji su to željeli. Popularnosti manifestacije već četiri desetljeća pridonosi i izbor najljepše Hrvatice u Australiji, a ta je titula ove godine pripala Lejli Vidaković. Titula nije samo simbolična, jer će ona tijekom godine, kao najljepša predstavnica hrvatskih klubova posjećivati hrvatske zajednice diljem Australije sve do novog izbora 2018., u Gold Coastu, australskoj Zlatnoj obali.

Gala večera nezamisliva bez sarme, gužvara i krafni

- Nije tu u fokusu samo nogomet, već i druženje i zabava. Na Gala večeri okupilo se više od tisuću mladih iz Australije i Novog Zelanda. To su okupljanja na kojima se sklapaju prijateljstva i čuva hrvatski identitet te se ponosno predstavlja ono najbolje iz Hrvatske mladim ljudima drugih etničkih skupina, koje također sudjeluju na Turniru – ističe Damir Posavac.

Četiri dana nogometa, ljepote, glazbe, pjesme i plesa, završila su Gala večerom (Foto: Ines Busic/Croatian Soccer Tournament Canberra 2017)

Čuveni hrvatski gastro specijaliteti s ražnja i domaći slavonski kolači, uvijek su pravi hit na tim okupljanjima, a gotovo nijedan ne prolazi bez sarme, krafna, gužvara, orahnjača i makovnjača.

Asimilacija uzima svoj danak – SBS radio ostaje bez jednog sata programa na hrvatskom jeziku

U Australiji se, nažalost, sve više govori engleski jezik. Hrvati su u posljednje vrijeme podložniji asimilaciji, a sve je manje učenika u subotnjim Hrvatskim školama. I u domaćinstvima se hrvatski jezik sve manje govori, što je vidljivo iz popisa stanovništva koji se provodi svakih nekoliko godina. – Radi toga je državni radio SBS, koji ima pet sati programa tjedno na hrvatskom jeziku, ovaj mjesec izgubio jedan sat – kaže Posavac.

Nekada je 60 tisuća Hrvata kod kuće govorilo hrvatski jezik, a statistika govori da je danas taj broj ispod 50 tisuća.

Predsjednica s brojnom hrvatskom zajednicom (Foto: Kolinda Grabar-Kitarević/Facebook)

O poražavajućem podatku, ali i logičnom, zbog nedovoljno snažnih veza između Hrvatske i Australije, govorilo se i za vrijeme predsjedničina posjeta toj zemlji. Posavac govori da je posjet hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović bio dobro organiziran, no pitanje koje se postavilo unutar hrvatskih zajednica i javno jest zašto je predsjednica izostavila brojnu hrvatsku zajednicu Zapadne Australije, ponajviše gradove Perth i Fremantle, u koje su Hrvati, pretežno iz Dalmacije, naseljavali još prije Drugoga svjetskog rata.

Hrvati u Australiji čuvaju svoju tradiciju kroz folklor, koji su prezentirali i tijekom posjeta predsjednice (Foto: Kolinda Grabar-Kitarević/Facebook)

- Ono što Hrvati Australije očekuju kada su u pitanju gostovanja iz Hrvatske je sportski posjet Hrvatske nogometne reprezentacije u bilo kojem obliku, jer ih tu nema već 20 godina – ističe Posavac.

Posavac kaže da je puno onih koji se žele vratiti u domovinu ili u Hrvatskoj boraviti pola godine, a ostalih šest mjeseci u Australiji, no boje se spore hrvatske administracije. Pitali su predsjednicu gdje su dobrodošli, u koja područja ulagati, što je sa zdravstvenim osiguranjem, statusom umirovljenika s inozemnim mirovinama u Hrvatskoj.

– Neki bi se umirovljenici željeli vratiti, ali ako nemaju dovoljan broj godina života i rada u Australiji, onda ne mogu cijelu mirovinu iz Australije prenijeti u Hrvatsku, nego je dobiju u manjem postotku – napominje Posavac i dodaje da je puno praktičnih pitanja još otvoreno, a nadaju se da će konkretnije odgovore dobiti od državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa koji do 9. listopada boravi u službenom posjetu Australiji.