Na Sveučilištu u Bambergu predaje profesorica Elisabeth von Erdmann, utemeljiteljica Njemačkog društva za kroatistiku (Foto: Otto-Friedrich-Universität Bamberg) Na Sveučilištu u Bambergu predaje profesorica Elisabeth von Erdmann, utemeljiteljica Njemačkog društva za kroatistiku (Foto: Otto-Friedrich-Universität Bamberg)

- U Njemačkoj postoji 89 studija slavistike za prvostupnike. Među njima ne postoji studij kroatistike. Taj se predmet može studirati na 13 studija, ali ne kao zasebni nego u kombinaciji s bosanskim i/ili srpskim jezikom – navodi predavač hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Oldenburgu, Goran Krnić.

Slična tema otvorena je u Zagrebu i prije deset godina, prisjeća se Krnić. Tada je u fokusu bila hrvatska književnost na stranim sveučilištima. Do danas, status hrvatskoga jezika nije se puno promijenio, unatoč  drastičnim promjenama obrazovnog programa na njemačkim sveučilištima. - Smanjio se interes za slavistiku, posebno za južnu, a male književnosti su nastradale. Očekivali smo da će prevođenje doživjeti procvat, no ni to se nije dogodilo - govori Krnić.

- Nepostojanje zasebnog predmeta kroatistike na njemačkim sveučilištima jedan je od većih, no ne i ključni problem. Zanima me što mi možemo napraviti, možemo li promijeniti pristup tim studijima? U Njemačkoj bi se trebalo odustati od stotine mogućnosti studiranja kroatistike. Snage se trebaju usredotočiti na samo nekoliko lokacija na kojima bi se radilo kvalitetno – smatra Krnić.

U fokusu Zagrebačkih književnih večeri bila je hrvatska književnost u europskom kontekstu (Foto:Kristina Ivandić/Glas Hrvatske)

- Ideja o osnivanju Croaticuma u Njemačkoj - Centra za studije hrvatskog jezika postoji 15 godina. Uz potporu te ustanove i hrvatske države puno toga bi se moglo promijeniti – ističe Krnić.

Hrvatska književnost za njemačkog čitatelja?

- Hrvatska književnost tek nakon 2000. godine dobiva pozornost u Austriji i Njemačkoj, a posebno nakon 2008. kada je Hrvatska bila zemlja partner na Sajmu knjiga u Leipzigu te nakon ulaska u Europsku uniju, istaknuo je slavist i germanist Tihomir Glowatzky.

Polet koji je hrvatska književnost ostvarila sajmom u Leipzigu nije iskorišten i situacija se vratila na onu s početka prošlog desetljeća – zaključuje Krnić. Pitajući se što se događa s naslovima nakon što se knjige objave, zaključuje da je slika poražavajuća.

- Puno objavljenih knjiga nema nikakvu recepciju. Grubo rečeno recepcija hrvatske književnosti u Njemačkoj uopće ne postoji. Ne postoji hrvatska književnost za njemačkog čitatelja - ističe Krnić.

Navodi kako postoje individualni autori: Miro Gavran, Ivana Sajko, Daša Drndić, Marica Bodrožić, Miljenko Jergović, i drugi, ali ne kao cjelina nego kao pojedinci - iza njih ne stoji sustav.

- Hrvatskoj je nužna ustanova koja bi podupirala život knjige. Slovenija ima nešto slično. Puno manja zemlja s manjom književnom produkcijom, nije bitno manje prisutna na njemačkom tržištu - upozorava Krnić.

Krnić smatra da bi Njemačko društvo za kroatistiku, organizacija osnovana prije deset godina, mogla biti most između književnosti dviju zemalja. Ističe kako bi to društvo, na čelu kojeg je do nedavno bila profesorica Elisabeth von Erdmann, moglo povezati ono što mi znamo da u Hrvatskoj vrijedi i ono što je Njemačkoj potrebno.

Profesorica hrvatskoga jezika u Saarbrueckenu Lucija Šarčević u svom je predavanju istaknula kako bi širenje društava za kroatistiku pomoglo boljem statusu hrvatskog jezika u Njemačkoj. I ona se osvrnula na umjetnu tvorevinu BKS, kao jedinu mogućnost studiranja hrvatskoga jezika u Njemačkoj.

- Lingvistička sličnost ne znači istovjetnost jezika. Razlike nisu samo leksičke i fonološke nego kulturološke i povijesne – rekla je Šarčević. Ističe kako se politika bavi pronalaženjem najboljeg naziva za jezik i jezike, a mladi samo žele učiti jezik bilo kao materinji, nasljedni, drugi ili strani. Trebalo bi im to i omogućiti.

- Teoretski, u nazivu predmeta su dva ili tri jezika, u praksi nastava se predaje na materinskom jeziku predavača, dok se drugi jezici u idealnim uvjetima podučavaju komparativnom metodom – zaključuje Šarčević.

Na 38. Zagrebačkim književnim razgovorima u organizaciji Društva hrvatskih književnika (DHK) sudjelovali su su književnici, prevoditelji, lingvisti, književni kritičari i kulturolozi iz Njemačke, Francuske, Norveške, Španjolske, Poljske, Mađarske, Bosne i Hercegovine te Hrvatske.