Anđelko Markulin, predsjednik Hrvatskog društva Luksemburg Anđelko Markulin, predsjednik Hrvatskog društva Luksemburg

Svoj prvi Atari kupio je 1990. novcem zarađenim na studentskoj praksi u Švedskoj. Otada je ovaj apsolvent strojarstva radio u međunarodnoj tvrtki za konzalting, vodećoj svjetskoj korporaciji za hotelsku informatiku, a paralelno uz rad završava stručni studij informacijske tehnologije na Veleučilištu Velika Gorica. Preokret je slijedio 2013. prijavom na natječaj Europskog ureda za selekciju osoblja (EPSO).  

- Između 4028 kandidata, nakon dva kruga testiranja, ušao sam na listu od 124 laureata. Godinu i pol kasnije Odjel za informatičke operacije Europskog parlamenta poziva me na intervju za mjesto ICT Operations Engineer - Change Manager te zapošljava na to radno mjesto 1. studenoga 2015. - govori Anđelko Markulin, koji je napustio Veliku Mlaku te došao živjeti i raditi u Luksemburg. Ujedno je i predsjednik Hrvatskog društva Luksemburg. 

Ispred zgrade Europskog parlamenta (Foto: Anđelko Markulin)
Ispred zgrade Europskog parlamenta (Foto: Anđelko Markulin)

Tu ste s obitelji?

Da, po završetku školske godine u Luksemburgu su mi se 2016. pridružili supruga i troje djece (7, 11 i 14 godina), koje smo upisali u Europsku školu Luksemburg, s nastavom na engleskom jeziku. Tu školu pohađa 2500 učenika, među kojima i tridesetak hrvatske djece čiji roditelji rade u europskim institucijama. Zajedno s učiteljicama hrvatskog jezika mi činimo tzv. hrvatsku sekciju i u sklopu nje prikupljamo materijale za nastavu hrvatskog, savjetujemo novopridošle roditelje te organiziramo nacionalne štandove za Božić i za Dan škole.

Štand za Dan škole (Anđelko Markulin)
Štand za Dan škole (Foto: Anđelko Markulin)

Zašto je značajno Hrvatsko društvo u Luksemburgu? Čime se bavi, što promovira i kako?

Samo osam dana nakon proglašenja hrvatske neovisnosti, 16. listopada 1991. osnovana je Luksemburška inicijativa za Hrvatsku koja se snažno borila za promociju hrvatske kulture i povijesti te njeno međunarodno priznanje. U tom razdoblju osnovana je udruga Prijatelji Hrvatske, Zajednica Hrvata "Zrinski- Frankopani", te Hrvatska katolička misija.

Tijekom rata te udruge su kroz brojne humanitarne akcije prikupljale i slale u Domovinu hranu i medicinsku pomoć. Godine 2006. osnovan je Hrvatski kulturni sportski klub Croatia Luxembourg, koji je okupljao naše doseljenike iz Hrvatske i BiH kroz različite aktivnosti te predstavljao hrvatsku kulturu, gastronomiju i turističke ljepote na brojnim skupovima širom Velikog Vojvodstva Luksemburga.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju počelo je zapošljavanje većeg broja Hrvata u institucijama EU, te je 2014. klub reaktiviran pod imenom Hrvatsko društvo Luksemburg. Nastavilo se s kulturnim događanjima, kao što su organizacija nastupa KUD-a Bizovac i Klape Brodarica na Festivalu migracija, te organizacijom edukativnih aktivnosti za djecu i mlade. Društvo je izradilo internetske stranice s mnoštvom savjeta i informacija za novopridošle, a prisutno je i na društvenim mrežama.

KUD Bizovac (Foto: Anđelko Markulin)
KUD Bizovac (Foto: Anđelko Markulin)

Koliko Hrvata ima u Luksemburgu i jesu li svi aktivni članovi društva?

Prema službenom popisu iz siječnja 2017. u Luksemburgu živi 915 osoba hrvatskog državljanstva. Uz to ima još i više stotina osoba hrvatskog podrijetla koje tu žive i po nekoliko desetljeća te imaju luksemburško državljanstvo, kao i njihovi potomci. Dosad se u HDL učlanilo oko 150 osoba, a još barem toliko je sudjelovalo u aktivnostima Društva.

Nakon završetka trogodišnjeg mandata prvog Predsjedništva, ovog siječnja je formirano novo vodstvo, koje je posvetilo dodatnu pažnju institucionalnom radu. Tako su naše projekte već sufinancirale luksemburška i hrvatska Vlada, a odnedavno imamo i predstavnika u Savjetu za strance Vlade Luksemburga. Drago mi je da su moja iskustva stečena u hrvatskim organizacijama civilnog društva i ovdje bila od koristi.

Festival migracija (Foto: Anđelko Markulin)
Festival migracija (Foto: Anđelko Markulin)

Luksemburg je uistinu interkulturno društvo, u kojem stranci čine 48 posto, a i među onima koji imaju luksemburško državljanstvo znatan broj ga je stekao nakon doseljavanja, govori Anđelko. Od svih tih stranaca, 85 posto dolazi ih iz ostalih članica Europske unije pa doista izgleda kako je u Luksemburgu ostvaren „EU projekt“. Još ako dodamo da ovdje možete naći sugovornika na doslovno svakom jeziku koji govorite, onda je teško reći da se itko može osjećati kao stranac.

Vaš posao je vezan uz Europski parlament, koliko je ljudi iz Hrvatske došlo na rad u europskoj administraciji?

Prema našim podacima više od 200 Hrvata je trenutačno zaposleno u luksemburškim sjedištima Europske komisije, Parlamenta, Suda pravde, Revizorskog suda i Europske investicijske banke.

Što bi se mogle navesti kao prednosti života u Luksemburgu?

Prije svega, to je život u uređenom i dobro organiziranom društvu. Luksemburg naočigled raste i razvija se, i reklo bi se da ovdje ulaganje u vlastito obrazovanje i karijeru dobiva pravi smisao. Grad i okolica idealni su za obitelji s malom djecom, koji vole mir i sigurnost te stvaranje dobrih šansi za svoju obitelj.

Koja bi bila preporuka onima koji se namjeravaju preseliti u Luksemburg?

Zbog atraktivnosti zaposlenja prisutna je i velika konkurencija. Zato bi bilo preporučljivo ovamo doći s već dogovorenim radnim mjestom, ili barem ponudom za stručnu praksu ili stažiranje. Isto tako, unaprijed treba osigurati smještaj jer je on u gradovima vrlo skup. No, postoje brojna mala naselja gdje je stanovanje jeftinije, a dobro su prometno povezana s okolicom, kaže Anđelko.

U Luksemburgu, primjerice, mjesečni najam dvosobnog stana košta 1.500 eura, bez režija. Preko tjedna malo ljudi izlazi, pije kave u kafićima, sve je orijentirano na posao.

Štand na Božićnom sajmu (Foto: Anđelko Markulin)
Božićni štand (Foto: Anđelko Markulin)

Što uskoro priprema Hrvatsko društvo u Luksemburgu?

U subotu, 14. listopada, u Kulturnom centru Gare, organizirat ćemo Hrvatski dan, povezujući na taj način Dan neovisnosti RH i godišnjicu osnivanja prve udruge Hrvata u Luksemburgu. Stoga ćemo najprije prezentirati dio naše povijesti i kulture, a zatim ćemo održati sjednicu Skupštine kako bismo dogovorili aktivnosti za sljedećih godinu dana. Na koncu će uslijediti zabava uz ples, s nastupom hrvatske grupe Slash iz Frankfurta.