Foto: Tereza Brižić Foto: Tereza Brižić

- Ja sam pripadnica drugoga naraštaja Hrvata u Švedskoj i kod nas se podrazumijevalo učenje jezika i plesanje folklora. Roditelji nas nisu na to tjerali, to je jednostavno bio prirodni put. Kod trećega naraštaja to je malo drukčije, jezik se nije u potpunosti očuvao, što je bilo vidljivo i na Smotri, među njima se govorio švedski jezik, ali svi su pjevali hrvatske pjesme – kaže dopredsjednica Hrvatskog kulturnog kluba Malmö Linda Palac.

Foto: Tereza Brižić

Predsjednica Saveza hrvatskih društava u Švedskoj Diana Vukušić ističe da su novi folklorni ansambli i mladi obilježili ovogodišnju manifestaciju, koja se tradicionalno u listopadu održava diljem te skandinavske zemlje. – Upravo zbog toga, manifestacija duga 37 godina ima svoju funkciju i budućnost – govori Vukušić.

Miniori iz HD Velebit Gotebörg i HKD Jadran, domaćina Smotre, okupljaju najviše mladih u svojim društvima, a Smotra hrvatske kulture mnogima je poticaj za osnivanje dječjih sekcija unutar njihovih udruga.

Foto: Tereza Brižić

- Hrvati koji su šezdesetih godina uselili u Švedsku jako su držali do Hrvatske. Nakon osamostaljenja, utihnuo je rad udruga, a danas se strast ponovno budi – pojašnjava Palac. 

Savez hrvatskih društava u Švedskoj, krovna organizacija Hrvata u Švedskoj, uoči Smotre, promovirao je trogodišnji projekt ''Švedska pripovijeda'' čija je predstava proljetos prikazana u Göteborgu i s kojom će se ove jeseni kazališnim predstavama predstavljati na jugu Švedske, a želja im je projekt predstaviti i u domovini. 

U suradnji sa švedskom vladom, pokrenuli su projekt kojemu je cilj u digitalnom obliku zabilježiti povijest Hrvata u toj zemlji (Foto: Sverige Berättar/Facebook)

Tri naraštaja - doseljeni Hrvati, njihova djeca i unuci na kreativnim radionicama u švedskim gradovima u kojima živi velik broj Hrvata, razgovaraju o vremenu i okolnostima u kojima su doseljavali u Švedsku. Mlađi naraštaji na početku radionice imaju ulogu slušatelja, a nakon priča koje su čuli od svojih roditelja i djedova prepričavaju kako su doživjeli njihovu sudbinu doseljavanja u novu zemlju i put integracije u švedsko društvo.

U tom prepričavanju pomažu im profesionalni dramski pedagozi iz organizacije "Unga Berättar" (Mladi pripovijedaju). Sve se radionice snimaju i nakon njih nastaju kratki filmovi o interakciji baka i djedova s unucima o njihovim prvim iseljeničkim iskustvima te našim ljudima koji su 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća napustili domovinu u potrazi za boljim životom te tijekom radnoga vijeka pomogli u izgradnji i razvoju švedskog društva.

Treći naraštaj Hrvata u Švedskoj istražuje o prvim iskustvima doseljavanja svojih predaka (Foto: sverigeberattar.se)

Smotra u Malmöu pokazala je da sva tri naraštaja u zajedništvu, uz hrvatsku pjesmu i ples, čuvaju hrvatski identitet. Iako treći naraštaj slabije govori hrvatski, svi oni osjećaju snažnu pripadnost korijenima.

Projekt je to koji, među ostalim, pokazuje senzibilitet švedske vlade prema doseljenicima i visoku razinu svijesti o migrantima koji su dobrom integracijom u stranoj zemlji ostavili važan trag u tom društvu, pojašnjava Diana Vukušić, predsjednica Saveza hrvatskih društava u Švedskoj. No priča je to i o povezivanju i boljem razumijevanju prvog i trećeg naraštaja Hrvata, dodaje.   

 

Doživljaj nove sredine u novoj državi

Na spomenute radionice prvi doseljenici u Švedsku sa sobom nose stare fotografije ili neke druge predmete koji ih podsjećaju na prve dane života na sjeveru Europe. Osnovna tema svake radionice je doživljaj nove sredine u novoj državi. Hrvati su prva doseljenička zajednica u Švedskoj koja sudjeluje u projektu, a taj će model kasnije preuzeti i ostale doseljeničke zajednice diljem zemlje.

- Ovim projektom nastojimo ublažiti često spominjani jaz između starijeg i mlađeg naraštaja. Činjenica je da se često ne razumijemo, jer stariji su uvijek ostali jednom nogom u domovini, drugi je naraštaj svojevrsni most između dvije zemlje, a unuci se osjećaju Šveđanima. Nije ni čudo da se ne razumijemo! To nije slučaj samo Švedske, nego i svih zemalja u koje su tradicionalno naseljavali Hrvati - ističe Vukušić, pripadnica drugog naraštaja hrvatskih doseljenika iz Göteborga, koja, iako rođena u Švedskoj, osjeća snažnu pripadnost domovini svojih roditelja.

Povijesni arhiv, trajan dokument koji svjedoči o doseljavanju Hrvata u Švedsku (Foto: sverigeberattar.se)

- Na području kraljevine Švedske djeluju čak 20 hrvatskih udruga, a cilj nam je okupljati Hrvate svih dobnih skupina u što većem broju i svakome od njih ponuditi nešto zanimljivo što će ih održati u zajedništvu i pomoći u očuvanju hrvatskoga identiteta - rekla je Vukušić.

Prikupljeni podaci pohranit će se u Švedskom povijesnom arhivu kao trajan dokument koji svjedoči o doseljavanju Hrvata u tu skandinavsku zemlju i radnoj snazi koja je pomagala u stvaranju ''švedskog blagostanja''.