Ovdje Hrvatska, a tko je tamo?

0 231

Branding Hrvatske počinje s 'Proud to be Croatian'

Hrvati su kvadrati, ali kad je u pitanju branding moramo zaokružiti priču (Foto: GH)

”Branding Hrvatske treći dio – Kako brendirati Hrvatsku’?”, seminar u organizaciji Petar Ćurić agencije uz partnerstvo visokih institucija Republike Hrvatske i u suradnji s hrvatskim iseljenicima, treću godinu u Zagrebu, od 10. do 12. ožujka, tražio je načine kako utjecati na svijest Hrvata o zemlji u kojoj žive te kako pronaći najbolji put do vidljivosti Hrvatske na svjetskoj karti atraktivnih i poželjnih destinacija za autentičan doživljaj, život, ulaganja i razvoj poduzetništva.

Suhozidi kao autentičan hrvatski brand (Foto: Boris Scitar/PIXSELL)

Suhozidi u Hrvatskoj duži su od kineskog zida i veći od svih piramida. Hrvatski način života, ili croatian life style, kada već spominjemo brending - jedan je od najprivlačnijih u svijetu. Autohtona hrvatska kuhinja pomiče granice dobrog ukusa, a blaga mediteranska klima, ekološki očuvana zemlja, jedna od najvećih izvora pitke vode – rijetkost je o kojoj i sami Hrvati malo znaju.

Kulturološki smo oduvijek pripadali europskom bazenu, a nikako da isplivamo iz tmurne svakodnevice u kojoj se ne može naprijed i iz koje svakih dva tjedna autobusi puni mladih ljudi putuju prema Irskoj, Njemačkoj i dalje.

Kako promijeniti svijest Hrvata o državi koja nepravedno pluta između nemogućeg i nevjerojatnog? Na to je pitanje treću godinu odgovore tražila konferencija ”Branding Hrvatske”pod geslom ”Tri dana koja će promijeniti sve”.

A što to treba mijenjati u Hrvatskoj? Zapitajte se koliko u se u vašoj prosječnoj košarici nalazi hrvatskih prehrambenih proizvoda? Protupitanjem je odgovorila Tomislava Ravlić, koordinatorica akcije Kupujmo hrvatsko pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Domaća purica s povrćem (Foto: GH)

Svijest Hrvata o važnosti kupovine hrvatskih proizvoda mijenja se u posljednje dvije godine, a istraživanja Komore govore da je više od 50 posto ljudi spremno dati kunu više za kvalitetan hrvatski proizvod. Iako mislimo da smo izvan granica poznati po Vegeti i Griotama, Ravlić govori da nas u svijetu percipiraju kao zemlju kvalitetne brodogradnje.

Slavonske kobasice i čvarci (Foto: GH)
Domaće crne i zelen masline s rikolom (Foto: GH)

25 nam je godina tek

Seminar koji je održan u Zagrebu protekli vikend inicirao je povratnik Petar Ćurić iz Londona, koji želi povezivanjem Hrvata u domovini s onima u inozemstvu stvarati nove trendove i bolje brendove Lijepe Naše. I sve se to događa u intimnom, gotovo obiteljskom okruženju u u Hrvatskoj matici iseljenika, u kojemu pomno odabrani polaznici iz Hrvatske i svijeta traže identitet 25godišnje države. Nije za zamjeriti, jer zamislite sebe s 25. Jeste li znali tko ste?

Prvi voditelj Službe za javnu diplomaciju pri MVEP-a, veleposlanik u Maroku Zvonimir Frka-Petešić kaže da smo konačno zreli za promidžbu Hrvatske i da sada moramo djelovati, jer imamo sve preduvjete da budemo iznadprosječni, pa i političke. Dodanu smo vrijednost dobili ulaskom u euroatlanske integracije i ništa nam ne bi trebalo stajati na putu do jačanja imidža Hrvatske.

2020. godina je pred vratima, a ima li Hrvatsku spremnu strategiju kako se predstavljati kao predsjedavajuća Europskom unijom?

Najpoznatiji hrvatski dizajner koji mijenja vizualni identitet Hrvatske. (Foto: GH)

Najpoznatiji hrvatski dizajner i autor identiteta temeljenog na kvadratićima Boris Ljubičić kada ujutro veže kravatu uvijek pazi da čvor završi crveno bijelom pričom, ali jednaku pažnje daje onom suptilnom i manje vidljivom, koji bi svaki Hrvat trebao imati u sebi. Počnimo od sebe samih, pa onda do državnog vrha, savjetuje.

- Hrvatska treba ozbiljne promjene na svim razinama, ali ih nitko ne vidi kao redizajn zastave, grba, izgleda novca i drugih simbola državnosti – kaže Ljubičić.

Misli da bi upravo te promjene bile zaista vidljive i povukle nas u novo, suvremeno vrijeme, čak daleko ispred mnogih drugih, posebice zemalja bivšeg komunističkog sustava ili tranzicije, jer prošlo je vrijeme identificiranja zemlje s obilježjima poslijeratnih trauma.

Pokret je samoodrživa i solidarna mreža otočana i ljubitelja otoka. (Foto: privatni album)

Iz tvrtke od 250 zaposlenika na otok od 250 stanovnika

Vrijeme je za zaokret, a jedan takav napravio je Kristijan Lopac, mladi useljenik, financijaš i menadžer koji je berlinsku tvrtku od 250 zaposlenika zamijenio otokom od 250 stanovnika. Nemoguće? Moguće. I vjerujte, ne žali ni dana provedenog na Silbi.

- To je moja misija, želim nešto dobro napraviti za Hrvatsku, za bisere hrvatskoga Jadrana. Kao primjer ističe Španolce koji novim useljenicima ukidaju porez na pet godina i daju poticajna sredstva za otvaranje tvrtki na otocima. Dobrobit je višestruka – tvrdi Lopac. Imamo se čime ponositi u svijetu. “Izmislili smo kravatu, penkalu, padobran. Imamo genijalce u ovoj zemlji!”

Kristijan Lopac na otoku Silbi u hrvatskom načinu života pronašao je svoj stil života (Foto: privatni album)

Sve su to razlozi zbog kojih je pokrenuo WhatsUpCroatia kao potpuno inovativni komunikacijski i marketinški servis, koji na platformi WhatsApp-a kroz poseban računalni program omogućava korisnicima, bilo gdje se nalazili, da doznaju što se trenutačno događa u Hrvatskoj, od kulturnih do svih drugih zanimljivosti, koncerata, festivala, izložbi.

Amerikanac i hrvatski zet, bloger Glasa Hrvatske Cody McClain Brown u Hrvatsku je uselio zbog ljubavi. Danas ima dvije, ustvari tri – suprugu, punicu i hrvatski način života za koji kaže da je neprocjenjiv.

- Hrvatska se ne mora bojati amerikanizacije, jer Hrvati su tvrdi orasi. Govorit će engleski jezik, ali neće zbog toga manje voljeti svoj jezik. Nema šanse da će se Hrvati požuriti, bilo kamo, dok ispijaju svoju šalicu kave – kaže McClain.

Amerikanac Cody Brown iz Oklahome je preselio u Hrvatsku, za koju smatra da je sama po sebi svjetski brand. (Foto: GH)

Branding je ono što će drugi o nama reći

Pate li Hrvati od kompleksa manje vrijednosti, već je izlizano pitanje, na koje će mnogi potvrdno odgovoriti pravdajući se da smo zemlja u tranziciji, da je u Hrvatskoj bjesnio rat, da se nismo oporavili od nepravdi iz Drugog svjetskog rata, a kamoli onih iz Domovinskog i tako u začarani krug u kojemu je lakše jadikovati, nego li iskoračiti. A nesvjesni  smo da takvim stavom hranimo tromi hrvatski sustav, koji ne samo da nema nacionalnu strategiju o brandiranju države, nego se zadovoljava frazama ‘Male zemlje za veliki odmor’.

A zašto bi netko tko o nama ne zna baš ništa, posjetio takvu destinaciju? Hrvatska turistička zajednica otišla je ipak korak dalje i danas nas putem hrvatskih predstavništava u svijetu predstavlja kroz krilaticu ‘Doživi Hrvatsku’.

Mnogi su me pitali što je sa mnom, zašto se selim u Hrvatsku. (Foto: GH)

Jeste li inspirirani?

- Imidž Republike Hrvatske utječe na svakoga od nas, zaključuje Petar Ćurić, bio on znanstvenik, umjetnik, poduzetnik, trgovac, diplomat ili pak student. Ugled zemlje iz koje potječemo redovito i bez greške stiže do naših inozemnih suradnika, partnera, i kupaca puno prije prvog sastanka ili poziva. Kako na sve to utjecati unaprijed? Ostaje pitanje o kojemu svatko od nas mora razmisliti. – Ali, ne mojte predugo, upozorava Ćurić, jer otkucava nam sat za promijene.

  • image
  • image
  • image
  • image

  • "Branding Hrvatske treći dio - Kako brandirati Hrvatsku?"
  • "Kupujmo hrvatsko"
  • Boris Ljubičić
  • Brodogradnja
  • Hrvatska gospodarska komora
  • hrvatska košarica
  • hrvatski način života
  • Kristijan Lopac
  • Petar Ćurić
  • Silba
  • suhozidi
  • Tomislava ravlić
I. Perkovac
I. Perkovac

NO COMMENTS