Na valovima staroga kraja

0 145

Sjednica MMO u Zagrebu: Potvrđeni dobri odnosi i nastavak suradnje

reda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas s mađarskim kolegom Ferencom Kalmarom, povjerenik om ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske suredsjedatelja mađarskog dijela MMO-a

U Zagrebu je održana 13. sjednica Međuvladinog mješovitog odbora za provedbu Sporazuma između Republike Hrvatske i Mađarske o zaštiti prava manjina, prva otkako je Hrvatska ušla u EU.

Održavanje 13. sjednice Međuvladinog mješovitog odbora (MMO) je “jasan pokazatelj pozitivnog pomaka u odnosima između naših država”, rekao je u uvodnom govoru sastanka državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, ujedno i supredsjedatelj hrvatskog dijela MMO-a.
Na sjednici se, među ostalim, raspravljalo o dogovoru kako bi dvije vlade financijski pomogle završetak Hrvatskog kazališta u Pečuhu.
Hrvatska manjina u Mađarskoj i mađarska manjina u Hrvatskoj uživaju visoku razinu manjinskih prava, te se i u europskim okvirima teško može pronaći bolji primjer zaštite nacionalnih manjina, sukladan svim ratificiranim međunarodnim konvencijama i najvećim standardima zaštite, istaknuo je Zvonko Milas i dodao kako je to potvrđeno i u studenom 2016. u Beču, na tematskoj sjednici Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), gdje su hrvatska i mađarska strana imale priliku predstaviti taj Odbor kao ogledni primjer drugim državama.

Povjerenik ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske i supredsjedatelj mađarskog dijela MMO-a Ferenc Kalmar rekao je kako Odbor nije bio u prilici sastati se u protekle četiri godine “prije svega zahvaljujući političkom okruženju u kojem je Hrvatska tada bila”, no da su unatoč tome održavani kontakti između dviju strana. Kalmar je otkrio da u Mađarskoj sudjeluje u radu još šest takvih odbora, no da onaj s Hrvatskom najbolje surađuje.

“Htio bih naglasiti da u Europi postoje razmišljanja prema kojima bi trebalo zapravo na istoj razini upravljati pitanjem autohtonih manjina i onih migranata koji sada dolaze u Europu. Mi držimo da to nije ispravno i da se to poravnavanje ne bi trebalo činiti”, istaknuo je Kalmar.

Naglasio je i činjenicu da je u Mađarskoj ova godina proglašena godinom Ladislava Svetog, kralja koji je u zajedničkoj prošlosti od velikog značaja za obje države, te da je vrlo bitno zajedno proslaviti tog vladara koji je i utemeljio Zagrebačku biskupiju.

Međuvladin mješoviti odbor za provedbu Sporazuma između Republike Hrvatske i Mađarske o zaštiti prava manjina (MMO) osnovan je temeljem Sporazuma između Republike Hrvatske i Mađarske o zaštiti prava manjina s ciljem praćenja provedbe Sporazuma. Članovi odbora su imenovani od vlada Republike Hrvatske i Mađarske. Čine ih predstavnici nacionalnih manjina i predstavnici resornih ministarstava.

Čudesan svijet bušara

Mohačke buše (Foro: Branka Pavić Blažetin)

Pohod, ophod ili mađ. busójárás danas je turistička atrakcija grada Mohača, pitomog mađarskog gradića na obali Dunava, poznatog po Mohačkoj bitki i padu Hrvatsko ugarskoga kraljevstva. Običaj kojim se pozdravlja dolazak proljeća Mađari su očuvali na prostoru Mohača iako je autohtono baranjski. Prvi put se mohačke buše spominju 1783. godine u crkvenom dokumentu pod latinskim nazivom “Visitatio Canonica”,  kada je zabilježeno kako se za vrijeme poklada vesele prerušeni mohački Šokci. Spodobe u životinjskim maskama, s goveđim rogodima, opasani vilama i motkama izazivali su poglede crkvenih i svjetovnih vlasti koje su sve do prve trećine 20. stoljeća taj običaj smatrale prljavim, nećudorednim i poganskim.

Video

Pohod buša

Atraktivan i neobičan način slavlja poklada očuvao se do današnjih dana. Povorka oko 500-injak bušara maršira gradom Mohačem, neki u kočijama, a neki u motoriziranim vozilima. Kad bušari na skeli prijeđu Dunav i okupe se u u tzv. Šokačkom kraju, na Ledinki ili Kolišću počinje središnji dio proslave. Spaljivanje lijesa na središnjem trgu, koji simobolično spaljuje zimu u ognju, vrhunac je pohoda povorke. Legenda kaže, prema pisanju autora Stjepana Krpana u knjizi “Od Karaša do Biferna. Zapisi o Hrvatima u Rumunjskoj, Mađarskoj, Čehoslovačkoj, Austriji i Italiji”, da su Šokci koji su se pred Turcima krili na Vadi, mohačkom riječnom otoku na Dunavu, prešli jedne noći Dunav i ušli zakrabuljeni u Mohač noseći krinke s goveđim rogovima i kožusima odjenutim naopako Tako odjeveni preplašili su Turke koji su pomisilili da je riječ o vragovima, pa su iz Mohača pobjegli glavom bez obzira. Taj drevni hrvatski običaj slavi se u hrvatskom dijelu Baranje, poznat pod nazivom Petaračke buše, a etnolozi i antroplozi su zabilježili obilježavanje pohoda bušara i u Švicarskoj, Lihtenštajnu, Njemačkoj, Alzasu, Austriji, Sloveniji, u Bugarskoj i sjevernoj Grčkoj. Ipak, Mađari su mu dali najveću vrijednost i zaštitili ga 2009. godine kao kulturno dobro uvrstivši ga na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine.

  • image
  • image
  • image
  • image

NO COMMENTS