Hrvatska slikovnica

0 268

Hrvatski Andersen

Drugoga travnja slavimo rođendan Hansa Christiana Andersena. Upravo na taj dan u svijetu se već 40 godina obilježava Međunarodni dan dječje knjige. No, i Hrvati imaju svojega Andersena -  Ivanu Brlić Mažuranić.

Ivanina kuća bajke u Ogulinu (Foto: GH/Sanja Ivković)

Ivana Brlić Mažuranić dva je puta nominirana za Nobelovu nagradu za književnost (1931. i 1938. godine). Djela su joj prevedena na nekoliko svjetskih jezika, a najveću pozornost publike dobiva 1913. kada objavljuje roman za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

Ono što je Ivana Brlić Mažuranić dala bajci, a Mato Lovrak hrvatskome dječjem romanu, Grigor Vitez dao je hrvatskom dječjem pjesništvu. Početkom 20. stoljeća, Ivana Brlić Mažuranić i Jagoda Truhelka najavljuju procvat hrvatske dječje književnosti. Tridesete godine u znaku su naglašena književnog aktivizma, a Mato Lovrak, sa svoja dva klasična djela Vlakom u snijegu Družbom Pere Kvržice (1933.), jedan je od najboljih predstavnika toga smjera u hrvatskoj dječjoj književnosti.

``Baš sam hepi!``

Kako na najbolji način zaokupiti pažnju djece, ispričala nam je književnica Sanja Pilić. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja, a tekstovi su joj prevedeni na engleski, talijanski, njemački, nizozemski, mađarski i slovenski jezik. Ističe da je iznimno zahtjevno pisati za teen generaciju, odnosno za djecu stariju od jedanaest godina.

Primjerice, u zbirci priča Baš sam hepi na duhovit i zabavan način donosi niz doživljaja iz života osnovnoškolaca. Veoma diskretno spisateljica djeci govori o važnosti učenja, prijateljstva, odgovornog odnosa prema sebi i drugima, ali i o igri i zabavljanju. Upravo je igra jedan od načina kako potaknuti maštu i pozitivan razvoj djeteta.

Hrvatska slikovnica

``Kad bi drveće hodalo``

Okrili smo još jednu zanimljivu priču iz pera pisca za djecu. Izložba pod nazivom “Kad bi drveće hodalo. Ostavština Grigora Viteza u Hrvatskom školskom muzeju”, prvi put široj javnosti predstavlja sačuvanu književnikovu ostavštinu, osobne dokumente, rukopise, fotografije … donirane Hrvatskom školskom muzeju 2012. godine, ljubaznošću gospođe Olge Vitez Babić, kćeri Grigora Viteza.

Izložba je nastala povodom 150. obljetnice rođenja i 50. obljetnice smrti Grigora Viteza, te kroz dvanaest tematskih cjelina vodi posjetitelja kroz pjesnikov život.

Izložba "Kad bi drveće hodalo. Ostavština Grigora Viteza u Hrvatskom školskom muzeju" (Foto: GH/Sanja Ivković)
Izložba "Kad bi drveće hodalo. Ostavština Grigora Viteza u Hrvatskom školskom muzeju" (Foto: GH/Sanja Ivković)

Grigor Vitez rođen je u Kosovcu kraj Okučana, 15. veljače 1911., u obitelji Teodora i Ane Vitez, rođene Milosavljević. Grigorije je bio treći od četvorice sinova. Obitelj je ostala bez oca koji se razbolio i preminuo 1914., kada su Grigoru bile tri godine. Odrastanje na selu u uvjetima općeg siromaštva, ratnih okolnosti i svakodnevnih radnih obveza, nije bilo lako.

Vitez je često isticao da je kao dječak i mladić radio brojne teške poslove, od kojih je predah nalazio u osluškivanju i doživljavanju prirode. Tijekom gimnazijskog školovanja polako mu se otvarao svijet umjetnosti i književnosti, počeo je crtati, a otkrio je i užitak čitanja.

Izložba "Kad bi drveće hodalo. Ostavština Grigora Viteza u Hrvatskom školskom muzeju" (Foto: GH/Sanja Ivković)

Po čemu je prepoznatljiva poezija Grigora Viteza, veseljaka koji je svojom vedrinom obogatio brojne generacije hrvatskih učenika? Kako živi Antuntun, u njega je malko neobičan um, on posao svaki na svoj način radi, a jaja za leženje on u vrtu sadi. Kad se jako smrači on mrak grabi loncem, a razlupano jaje on zašiva koncem … 

Izložba "Kad bi drveće hodalo. Ostavština Grigora Viteza u Hrvatskom školskom muzeju" (Foto: GH/Sanja Ivković)

Prema mišljenju najmlađih posjetitelja, poseban je doživljaj čitati Vitezove stihove o dječaku Antuntunu u Čarobnoj šumi Hrvatskog školskog muzeja.

Izložba “Kad bi drveće hodalo. Ostavština Grigora Viteza u Hrvatskom školskom muzeju” otvorena je do 31. kolovoza.

  • image
  • image
  • image
  • image

  • Grigor Vitez
  • Hrvatski Andersen
  • Ivana Brlić Mažuranić
  • Kad bi drveće hodalo
  • Međunarodni dan dječje knjige
  • Sanja Pilić
S. Ivković
S. Ivković

NO COMMENTS