Hrvatima izvan domovine – 2. sat

0 290

Mala Hrvatska u srcu Krakova

(Foto: facebook.com)

Krakov bi uskoro mogao dobiti verziju “male Hrvatske”. U poznatom parku drugog najvećeg poljskog grada tako će se pronaći minijaturni hrvatski gradovi nastali prema projektnoj ideji 25 hrvatskih i poljskih studenata krajobrazne arhitekture.

Sve je krenulo od počaasnog konzula u Poljskoj Paweła Włodarczykog koji je u gradskom parku Bagry Weilkie htio predstaviti mali dio Hrvatske.

Pobjednički projekt „Mala Hrvatska u Krakovu” (Foto: facebook.com)

Prema pobjedničkoj ideji, stvorenoj u samo tri dana, u parku će se pronaći prepoznatljive kulise Istre, Splita, Zadra, Dubrovnika, Rovinja, Pule, Vukovara i Osijeka, a regije su povezali stazama koje podsjećaju na hrvatske autoceste. Zasad je sve samo lijepa slika na papiru, no trebala bi se ostvariti do kraja godine.

(Foto: facebook.com)

Włodarczyk u izgradnji parka vidi ogroman potencijal, posebice u približavanju nacija, dijeljenju povijesnih trenutaka koji nas spajaju, ali i promociji Hrvatske u Poljskoj. Unatoč činjenici da novac za izgradnju još nije osiguran – studenti, mentori i inicijator, drže kako je bilo važno sudjelovati. Idući korak je, ističe počasni konzul Włodarczyk, pronalazak investitora, a najprije će zakucati na vrata grada Krakova.

Bagry Wielkie park jedno je od najpopularnijih odredišta u Krakovu, smješten samo pet kilometara od povijesne jezgre, a među Krakovljanima i njihovim posjetiteljima poznat je i kao mjesto za rekreaciju i odmor.

Slušajte Hrvate kako govore, to je najljepši esperanto na svijetu

Foto: GH

U svijetu se 14. travnja obilježava 100 godina od smrti Ludwiga Zamenhofa, oca najmlađeg živog jezika – esperanta, kojeg je uvažio i Google prevoditelj. Hrvatski esperantisti desetljećima grade veze u svijetu, a zahvaljujući njihovim prijevodima, mnogi su vrijedni naslovi objavljeni na esperantu.

Ovih dana iz tiska izlazi i jedan udžbenik esperanta u Brazilu na portugalskom koji je napravljen baš prema poznatoj zagrebačkoj metodi.

U životu jednog jezika, a esperanto ima samo 130 godina, vrijeme je gotovo beznačajno. Živeći na istom prostoru ljudi su tisućama godina stvarali neki jezik i pohranjivali svoje kulturno blago na njemu. Kod esperanta je obrnuto. Planski ga je stvorio Lazar Ludwig Zamenhof sa željom da se svi ljudi bolje i lakše razumiju i razmijene svoja kulturna dobra. Jezik je zaživio i okupio svoju govorničku populaciju, stvorio književnost i kulturu.

Foto: facebook.com

Hrvati u cijeloj toj priči nisu bili na marginama događaja. Među prvih 1000 esperantista bilo je i pet mladih djevojaka iz Osijeka, a ostali rasuti diljem svijeta.

Od tada pa sve do danas Hrvati nisu prestali aktivno sudjelovati u svjetskom esperantskom pokretu. Jedan od najuspješnijih predsjednika Svjetskog esperantskog saveza bio je Ivo Lapena, imali smo i tajnika u Omladinskom esperantskom savezu, kongresnog tajnika u svjetskom, osnivača Međunarodnog kazališta, odlične prevoditelje, lingviste, pedagoge i glumce.

Foto: facebook.com

Prvo hrvatsko književno djelo prevedeno na kineski, prevedeno je preko esperanta. Naše dječje knjige u nekoliko su navrata proglašavane knjigama godine, a Šegrt Hlapić je zahvaljujući prijevodu s esperanta dostupan čitateljima u Japanu, Kini, Koreji, Vijetnamu, Indiji, Iranu..

Samo u Iranu je 10 tisuća primjeraka prodano, pa se tiska drugo izdanje u nakladi od pet tisuća primjeraka. Jedna od najpoznatijih esperantskih pisaca u svijetu je Spomenka Štimec, a udžbenik Zagrebačke metode učenja esperanta prilagođen je na više od 40 jezika.

Mnogi Hrvati esperantisti izvan domovine oduvijek su bili aktivni su esperantskom pokretu u zemljama u kojima žive. Esperantisti iz cijeloga svijeta slušali su od 1953. godine Radio Zagreb, ali i snimali naše emisije do 1992. kada je emisija ukinuta. Te se emisije koriste i kao nastavni materijal, a u svijetu se često ističe: “slušajte Hrvate kako govore to je najljepši esperanto na svijetu”.

  • image
  • image
  • image
  • image

  • Glas Hrvatske
  • Hrvatima izvan domovine
  • park Hrvatske u Krakovu
S. Štefić
S. Štefić